Kako se osigurati
Oluje i elementarne nepogode: Umjesto naknade štete, često se dobije samo simbolična naknada
(Arhiva Glasa Istre)
Olujno nevrijeme koje je nekoliko puta u posljednje vrijeme poharalo dijelove Dalmacije i Slavonije nanijelo je mještanima stradalih područja goleme materijalne štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini i poljoprivrednim nasadima. Štete se zbrajaju, građani jedinicama lokalne samouprave podnose zahtjeve za njihovu nadoknadu, no svjesni su već sada da isplatama šteta, ako ih i bude, neće biti pokriveni stvarni iznosi gubitaka. Iz iskustva je poznato da čak ni kada jedinice lokalne samouprave proglase elementarnu nepogodu ne znači da će država pokriti svu štetu, jer u pravilu su dosad to bile tek mrvice. Ne samo da se vlasnici oštećenih objekata, automobila, plovila ili poljoprivrednih nasada razočaraju u isplaćene iznose već i činjenicu da i tako umanjene isplate šteta čekaju i po godinu dana ili čak i više.
Simbolična naknada
Iva Jelić, stručnjak za odnose s medijima kompare.hr, koji je prvi nezavisni komparator osiguranja, telekom usluga i kredita u Hrvatskoj, tvrdi da država u takvim slučajevima ne obećava ni polovinu, pa ni desetinu stvarnih gubitaka – već tek simboličnu naknadu.
- Saniranje štete od prirodnih nepogoda regulirano je Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Elementarna nepogoda može se proglasiti ako ukupna izravna šteta iznosi najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je vrijednost imovine na lokalnom području smanjena za najmanje 30 posto. No, čak i ako se proglasi elementarna nepogoda, ona građanima neće donijeti veliku utjehu - smatra Jelić napominjući da Zakon jasno kaže kako prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5 posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.
To znači da je maksimalni iznos pomoći 5 posto od potvrđene štete. Prema tome, ako je procjena šteta na imovini 10.000 eura, iz državnog proračuna moguće je dobiti najviše 500 eura. Iznimno, u slučajevima kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života te funkcioniranja gospodarstva, Državno povjerenstvo može predložiti hrvatskoj Vladi dodjelu većih iznosa pomoći, ali to, ponovimo, nije pravilo, već iznimka. S obzirom na ograničenja državne pomoći, osiguranje imovine ostaje najsigurniji način zaštite od financijskih posljedica prirodnih nepogoda, poručuju iz kompare.hr uz napomenu da unatoč povoljnim cijenama, većina Hrvata još uvijek ne osigurava svoju imovinu. Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr, tvrdi da su građani znatno bolje upoznati s osiguranjem automobila, a osiguranje stana ili kuće za mnoge je još uvijek nepoznanica.
- Ipak, primjećujemo rast interesa građana, posebice nakon elementarnih nepogoda kojima smo svjedočili posljednjih nekoliko godina. Polica osiguranja imovine može se ugovoriti već po iznosu koji odgovara cijeni dvije kave mjesečno. Kada se usporedi s mogućim financijskim posljedicama štete, taj je trošak doista simboličan. Naravno, konačna cijena ovisi o veličini nekretnine, načinu korištenja, starosti objekta i drugim čimbenicima - podsjeća Radlović. Podsjeća također da se, za razliku od osiguranja imovine, građani znatno češće odlučuju na osiguranje automobila.
- Osim obveznog autoosiguranja, najpopularniji izbor je kasko-polica. Vozači mogu birati između djelomičnog i punog kaska. Djelomični kasko pokriva samo određene rizike, poput tuče, loma stakla ili krađe, a puni kasko pruža sveobuhvatnu zaštitu u gotovo svim situacijama. To znači da će šteta od, primjerice, tuče biti pokrivena samo ako imate ugovoreno dodatno pokriće zaštite od tuče ili policu kasko-osiguranja - naglašava.
Iako proglašenje elementarne nepogode donosi formalnu potvrdu štete, pomoć koju pruža često nije dovoljna za stvarni oporavak građana. Iz kompare.hr podsjećaju da je to prilika za razmišljanje o tome koliko je važno osigurati svoju imovinu i biti spreman na nepredvidljive situacije.
- Dok država nastoji pružiti podršku, građani bi trebali razmotriti dodatne načine zaštite kako bi se bolje pripremili za buduće izazove - zaključuju.
Što obuhvaća polica osiguranja
Polica osiguranja imovine obuhvaća, prema navodima kompare.hr, osnovne i dodatne rizike.
- Konkretno, oluja, zajedno s požarom i tučom, spada u osnovne rizike. Prema dostupnim podacima policu osiguranja imovine moguće je ugovoriti već od 3,94 eura mjesečno za stan i 7,48 eura mjesečno za kuću. Ona pokriva štetu do iznosa osiguranja koji je naveden na polici. Recimo da definirani iznos osiguranja iznosi 1000 eura po četvornom metru uz površinu stana od 60 kvadrata – osiguranje će pokriti štetu do 60.000 eura - procjenjuju u kompare.hr.
"Udar" na poljoprivredu
Što se tiče proglašenja elementarnih nepogoda od šteta na poljoprivrednim usjevima, povrtnjacima i voćnjacima te gospodarskim objektima, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže da šteta mora iznositi 20 ili 30 posto bruto BDP-a jedinice lokalne samouprave, a što se tiče osiguravajućih društava, njima je prag štete pet posto.
- Ako je šteta do pet posto, osiguravajuća društva je ne priznaju. S obzirom na subvenciju polica osiguranja iz Mjere 17 sredstvima EU-a, osiguravajuća društva prave dvije police. Jedna je polica na 30 i više posto kada JLS-ovi proglašavaju elementarnu nepogodu, a druga je od 5 do 30 posto. Što se tiče općine, gradova i države, šteta, ako je proglašena, veća od 30 posto isplaćuje se s obzirom na to koliko se ima novca - ističe Brlošić. Podsjeća da su prijašnjih godina to bili vrlo mali iznosi, dok je lani ukupno isplaćeno 68 milijuna eura za štete od elementarnih nepogoda, što je značajan iznos. Brlošić upozorava da su osiguravajuća društva, otkad se počelo sa subvencioniranjem, cijene polica osiguranja podignule za gotovo 300 posto.
"Zakazala obrana od tuče, zakon izigran”
Brlošić upozorava da službe koje bi trebale provoditi obranu od tuče u Hrvatskoj to ne čine.
- Rasprava se vodi oko raketa, koje su možda zastarjele. I o njima više i ne treba raspravljati, jer postoje potpuno nove metode za obranu od tuče. Ako smo mi poljoprivrednici uspjeli prijeći na nove tehnologije, mislimo da bi i Državni hidrometereološki zavod trebao razmotriti nove trendove u zaštiti od tuče i raditi na teritoriju cijele RH. Uostalom, to nalaže i zakon koji se ovdje doista izigrava. U zakonu stoji da država zajedno s JLS-ovima i županijama financira obranu od tuče i po zakonu se ona mora provoditi.
Ovi tvrde da su rakete neučinkovite, a da imaju 600-tinjak generatora topline. Poljoprivrednici pak kažu da oni ne rade i smatraju da taj broj ne može štititi područje cijele države. Dakle, obrana se provodi toliko malo da jednostavno ne može imati utjecaja. Državni zavod koji je za to od RH zadužen nije poduzeo nikakve mjere, već je kazao da je najučinkovitije osigurati poljoprivrednu proizvodnju - kaže Brlošić podsjetivši da su upravo te police osiguranja znatno poskupjele i do tri puta dok se površine ne povećavaju.
- Nekada smo osiguravali za 20-ak eura, a sada je to od 60 do 70, pa i više, po jednom hektaru. Kad to usporedimo s osiguranjem jednog automobila i štetom, mi u poljoprivredi plaćamo nekoliko desetaka puta više police nego što je to u autoosiguranju. Subvencijom EU-a police su znatno poskupjele, iznos sredstava koji se time subvencionira utrostručen je, a površine nisu znatno rasle. To govori da bi se trebalo vidjeti je li taj veliki rast cijena polica realan s obzirom na to da cijene poljoprivrednih proizvoda nisu otišle gore - navodi Brlošić. Podsjeća da su poljoprivrednici do prije nekog vremena mogli osigurati prinos do, primjerice, sedam tona pšenice, a danas to više ne mogu.
- Postoji nekakva cijena koju je izračunalo Ministarstvo poljoprivrede i osiguravajuće se kuće drže tih iznosa. Tu imamo poprilično zbrkano stanje, koje bi doista trebalo urediti. U međuvremenu je prošle godine izišla nova Mjera 23, s kojom se može vrlo brzo intervenirati kada su u pitanju ovakve štete. Prije je to bio jedan jako dug proces i ako je bilo u proračunu novca, kasnilo se od pet mjeseci do godinu i više dana s isplatom štete - tvrdi Brlošić, zaključivši kako su pomaci vidljivi, ali vrlo mali. Smatra da je stanje poprilično zbrkano i da bi se trebao napraviti dogovor između svih dionika kako bi se taj kaos napokon riješio.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
