(Snimio Milivoj Mijošek)
Građani se u pravilu dijele na one koji nikada ne čitaju podatke o nuspojavama lijekova koje uzimaju i one koji ih prvo pročitaju temeljito prije no što popiju bilo kakvu tabletu ili se namažu nekom kremom.
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u svom je izvješću o prijavama sumnji na nuspojave lijekova u Hrvatskoj iznijela podatak kako su 2023. i 2024. od nuspojava lijekova prijavljene 152 smrti.
Život je bio ugrožen kod 186 osoba i to prošle godine 101, a u 2023. – 85.
Građani su zbog njih bili hospitalizirani 744 puta, u 2024. u 386, a godinu ranije u 358 slučajeva.
Prijava invalidnosti bilo je 53, u 2024. godini 31, a u 2023. u 22 slučaja. Zbog prirođenih anomalija prijava je bilo pet, lani tri, a godinu ranije dvije. Medicinski ozbiljnog stanja prijavljeno je 3.071 put. Prošle godine 1.560, a godinu ranije 1.511.
– Kao i proteklih godina, u najvećem broju smrtnih slučajeva prošle godine pacijenti su imali tešku podležeću bolest, primjerice zloćudnu bolest (rak), nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa. Prisutnost takvih bolesti otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave.
Stoga je teško isključiti utjecaj tijeka progresije same bolesti na smrtni ishod, odnosno mogućnost da je u predmetnim slučajevima do smrtnog ishoda doveo prvenstveno tijek progresije same bolesti, a ne primjena lijeka – ističu iz HALMED-a.
Tijekom 2024. godine HALMED je zaprimio ukupno 3.587 prijava sumnji na nuspojave lijekova, koje su sadržavale ukupno 10.050 prijavljenih nuspojava. Broj nuspojava veći je od broja prijava jer svaka prijava može sadržavati jednu ili više nuspojava. Od ukupnog broja prijava, 141 prijava sumnji na nuspojave zaprimljena je za cjepiva.
Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave lijekova u 2024. godini manji je za 8 posto u odnosu na 2023. kada ih je bilo 3.900. Najveći udio prijava u 2024. godini zaprimljen je od liječnika (62 posto), kao i prethodnih godina, nakon čega slijede pacijenti, odnosno korisnici lijeka (14,7 posto) te farmaceuti (14,5 posto).
S obzirom na ozbiljnost nuspojava, 47 posto ukupno zaprimljenih prijava čine prijave koje se klasificiraju kao ozbiljne, što je gotovo jednako udjelu u 2023. godini, kada je njihov udio iznosio 46 posto.
Najčešće prijavljene nuspojave bile su mučnina, pretjerana pospanost (somnolencija), proljev, osip i glavobolja. Radi se o nuspojavama karakterističnima za klasične sintetske lijekove. Navedene nuspojave obično su blagog karaktera te prolaze nakon nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje.
Najveći broj prijava zaprimljen je za žene, odnosno 59 posto. Navedene nuspojave obično su blagog karaktera te prolaze nakon nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje, primjerice analgeticima i antipireticima.
Među najčešće prijavljenim nuspojavama zabilježena je i neučinkovitost lijeka.
U većini prijava neučinkovitost lijeka odnosila se na biološke lijekove koji se koriste u liječenju različitih autoimunih i upalnih bolesti organizma, primjerice reumatoloških bolesti i upalnih bolesti crijeva. U takvim slučajevima, zbog prirode same bolesti, nakon određenog razdoblja liječenja može doći do neučinkovitosti terapije, navodi HALMED.
Analizom podataka o lijekovima za koje je prijavljena sumnja na nuspojavu sa smrtnim ishodom uočava se da se u najvećem broju prijava radi o lijekovima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima.
Najviše nuspojava prošle godine zabilježeno je u dobnoj skupini od 41 do 64 godine i to 1.158, u dobnoj skupini od 18 godina prijavljeno ih je 804, u dobi između 65 i 74 prijavljene su 554 nuspojave dok je najmanje nuspojava bilo prijavljeno kod djece u dobi od 1 do 2 godine – 50.