(Snimio Luka Jeličić)
Kako su i najavljivali u svojoj sad već kontinuiranoj "borbi" s bankama i "deranjem" građana na nepotrebnim naknadama, iz Vlade su s jučerašnje sjednice u Sabor uputili konačni prijedlog izmjena Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu – time potrošači mogu koristiti svoja redovna primanja na tekućem računu bez dodatnih troškova.
Uz ostalo se propisuje da kreditne institucije ne smiju naplaćivati naknade za određene usluge vezane uz račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja, tj. plaću, mirovinu, stipendiju i druge slične vrste stalnih priljeva koji se primaju na račune za plaćanje.
Dakle, paket besplatnih usluga obuhvaćat će usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje, usluge internetskog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, te usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu.
Među takvim uslugama su i usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, te usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima. Umirovljenicima i osjetljivim skupinama bit će omogućeno da u okviru paketa besplatnih usluga podižu gotov novac bez naknade i na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje.
Inicirat će se i uspostava nacionalne bankomatske mreže u cijeloj Hrvatskoj, propisivanjem da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge banke. Ta odredba trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Uz to, govoreći o novom Zakonu o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, objašnjeno je da se uvodi transparentan postupak izbora članova nadzornih odbora i uprava tvrki u vlasništvu države putem javnih natječaja, kao i obveza određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora.
To znači da neće ondje sjediti uglavnom političke osobe, barem ne u potpunosti, a obaveza su i raznolikosti u sastavu odbora, osobito prema spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu.
Ujedno se jača uloga i odgovornost članova nadzornih odbora koji će uz konzultacije s Vladom birati članove uprava. Ovo su obaveze koje Hrvatska treba ispuniti kako bi postala članicom OECD-a. To je premijer Andrej Plenković posebno i naglasio, rekavši kako ovaj važni Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, čini dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i pregovaračkoga okvira za članstvo u OECD-u, koje Hrvatska očekuje iduće godine.