Problem u zgradama
Sukobi zbog nove stambene politike: "Anonimno mi prijete jer ne dam suglasnost za apartman"
Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)
Hrvatski građani, vlasnici stanova koji su krenuli u zakonski obvezno prikupljanje suglasnosti suvlasnika u stambenim zgradama za kratkoročni najam stanova nailaze na velike poteškoće. Moraju prikupiti suglasnosti najmanje 67 posto suvlasnika. Dio suvlasnika im odbija potpisati suglasnosti, a neki od onih koji su im spremni potpisati dobivaju anonimne prijetnje pa odustaju od davanja suglasnosti, navode u udruzi Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi).
Anonimka u pošti
"Danas sam se baš uzrujala, već sam trebala dati na potpis suvlasnicima dokument da se slažu da imamo apartman, dobili smo popis od upravitelja zgrade s postotkom udjela, ima oko 75 suvlasnika stanova i 30-ak garaža. Zgrada ima i energetsku obnovu. Danas mi starija suvlasnica, osoba od 80-ak godina kaže kako je dobila anonimno u kaslić pismo da nam ne potpiše. Prijete joj, bacila je taj papir pa kaže kako mi ne može potpisati, budući da se boji! Takvih starijih ima puno", stoji to u dopisu iznajmljivačice iz Zagreba ovoj udruzi te ih pita kakva je njihova budućnost, s obzirom na to da suvlasnici u zgradama nisu skloni potpisivati i kako kaže "dosta su zli".
U udruzi SMOi dobili su već puno pritužbi iznajmljivača kojima se događaju različite situacije, kaže dopredsjednica Udruge Hana Matić. Dodaje kako ovim ljudima drugi suvlasnici u zgradama otvoreno kažu da im neće potpisati, a te osobe su presudne za prikupljanje 67 posto suglasnosti suvlasnika, mada pri dosadašnjem iznajmljivanju tih apartmana nije bilo nikakvih nereda.
– Procjenjujemo kako među onim vlasnicima stanova koji su nam se dosad javili ima polovina onih koji se tek žele početi baviti iznajmljivanjem i treba im suglasnost suvlasnika, a druga polovina su oni koji se već bave iznajmljivanjem, tako da suglasnost trebaju prikupiti u roku od pet godina. Njih, pak, upućujemo na strpljenje i da smo predali Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti zakone kojima su uvedene ove odredbe. No, ovi ljudi su ziheraši, žele biti sigurni kako će se moći time baviti, a ako vide da to neće moći, onda će ići u prodaju te nekretnine, ocjenjuje Matić koja nam je prenijela neke problematične situacije na koje su im se požalili.
– Jedan gospodin iz Osijeka se javio s problemom prikupljanja suglasnosti u stambenoj zgradi u kojoj je dio površina u državnom vlasništvu, pa njima upravlja tvrtka Državne nekretnine (DN). U ovoj tvrtki imaju praksu da se po svim pitanjima slažu s većinom suvlasnika, njihovi predstavnici uopće ne dolaze na bilo kakav sastanak suvlasnika u zgradama. No u slučaju kratkoročnog najma oni apriori ne daju suglasnost za kratkoročan najam. Ovaj Osječanin je prikupio suglasnosti suvlasnika za 63 posto prostora, no dva prostora u prizemlju zgrade, koji su u derutnom stanju i u vlasništvu su države, za njih mu Državne nekretnine ne daju potpis, odnosno suglasnost, iznosi dopredsjednica Udruge koja se obratila Državnim nekretninama u vezi ovog osječkog slučaja.
Susjedske napetosti
Hana Matić kaže kako se ponašanje pojedinih suvlasnika u stambenim zgradama koji ne žele dati suglasnost za kratkoročno iznajmljivanje, ne može drugačije objasniti nego kao – zavist. Podsjetila je kako su na sastanku s ministrom prostornog uređenja Brankom Bačićem uoči prošlogodišnjeg donošenja zakona upozoravali da će biti problema između ove dvije skupine suvlasnika, da će doći do zle krvi, možda i fizičkih sukoba.
– Imamo jako puno branitelja među iznajmljivačima, radi se o mirnim ljudima. Imamo jednog branitelja iz Splita koji nam je rekao kako je bio u Domovinskom ratu pet godina, nije uzeo ni braniteljsku mirovinu, već je godinama radio te je sve što je imao uložio u njihov apartman. "Meni sada moj susjed iz te zgrade, zbog toga što ima sa mnom loš odnos, no ne zato što sam ja loš čovjek, već on ima problem sa svim susjedima i ne plaća godinama pričuvu, a nemamo ga od čega ovršiti, određuje čime ću se baviti.
Neću to mirno gledati, ako mi se dogodi da mi uskrati suglasnost i da se zato neću baviti kratkoročnim iznajmljivanjem, neću imati od čega živjeti", poručuje ovaj branitelj i iznajmljivač. Nastojala sam ga smiriti, rekla sam mu kako je pred nama pet godina i da mora i Ustavni sud dati svoje mišljenje, postoje i europski sudovi. To je ljudima jako problematično, ističe Matić koja je rekla kako je Malta imala sličan prijedlog zakona kojim se nastojalo otežati kratkoročan najam, pa su odustali od toga.
– Ustavni sud će zbog toga što je velik broj ljudi u to uključen morati donijeti odluku čim prije, prvenstveno ako se planiraju bilo kakve nove promjene zakona donijeti, a ne da se stvara problem na problem. Ljudi moraju znaju kako će uopće moći raspolagati svojim vlasništvom. Predano je do kraja lipnja više od tisuću zahtjeva za ocjenom ustavnosti, otkriva dopredsjednica Udruge.
Dobar primjer Milana
Matić kaže kako je u kontaktu s ljudima iz Italije koji se bave kratkoročnim najmom, pa ima informaciju kako Grad Milano ima uvjet investitorima u stambene zgrade, čak i u luksuzne nekretnine.
– Određen broj stanova u zgradama mora se moći kupiti po pristupačnim cijenama. Grad Milano time regulira cijenu pa postoje u zgradama stanovi koji će se prodavati po priuštivim cijenama te će ih moći kupiti kupci s liste za priuštivo stanovanje. Time nisu dopustili getoiziranje elite, već je unutar grada disperzija ljudi jednake kupovne moći, a omogućili su i priuštivo stanovanje, ističe dopredsjednica Udruge dodajući kako u Hrvatskoj takvu odredbu Vlada i Sabor nisu uvjetovali investitorima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
