Donošenjem novog zakona, o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u četvrtak, hrvatski obrtnički i industrijski proizvodi koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla bit će, osim na nacionalnoj i europskoj razini, zaštićeni i u trećim zemljama (izvan EU).

Zakonom o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se EU uredba i, kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, riječ je o povijesnom iskoraku kojim se uspostavlja jedinstveni europski sustav tu vrstu oznaka.

"Sve do sada takva zaštita nije postojala na razini EU-a, već isključivo za poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića, za sve ostalo, od porculana, čipke, do stakla, nakita i tradicionalnih alata zaštita je bila prepuštena nacionalnim sustavima koji su bili neujednačeni, ograničenog dosega i bez učinka izvan vlastitih granica", kazao je.

Uredba EU mijenja to stanje i postaje primjenjiva od 1. prosinca 2025. godine u svim državama članicama, dodao je.

U Hrvatskoj su od 2003. godine do danas zaštićene četiri oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, paška čipka, lepoglavska čipka, svetomarska čipka i primoštenska čipka i iako formalno zaštićene u Hrvatskoj te oznake nisu bile priznate izvan naših granica osim ako proizvođači nisu posebno tražili zaštitu u drugim državama što je dugotrajan i skup proces.

Implementacijom EU uredbe, istaknuo je Mrvac, korist će, osim proizvođača kojima se olakšava i pojeftinjuje registracija, imati i potrošači koji će temeljem oznaka zemljopisnog podrijetla lakše moći prepoznati proizvode autentične kvalitete od krivotvorina.

Proizvodi koji su zaštićeni u EU automatski će moći tražiti međunarodnu registraciju. 

Isto tako, očekuje se učinak u promicanju i zadržavanju tradicionalnih vještina te očuvanju i stvaranju radnih mjesta u pojedinim manje razvijenim regijama. "Jedan simbol na etiketi može značiti ekonomsku razliku između propadanja i opstanka neke sredine", istaknuo je državni tajnik Mrvac.

Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) posebno hvali što će tim zakonom naši obrtnici i mali proizvođači moći stjecati međunarodnu zaštitu svojih proizvoda i u trećim zemljama, onima koje su potpisnice Ženevskog akta i Lisabonskog sporazuma. Smatra da je zaštita zemljopisnog podrijetla priznanje vrijednosti našeg znanja, vještine i naslijeđa, kao i snažna poruka da Hrvatska cijeni svoj rad, svoje ljude i proizvode.

Zakon, iako tehnički, govori i o identitetu, o ponosu, o ljudima, o ručnom radu, preciznosti prstiju, prijenosu znanja i zaštiti baštine, naglasila je Tanja Sokolić (Klub SDP-a). Upozorila je na potrebu institucionalne podrške proizvođačima koji često nemaju kapacitet ni znanja za prolazak kroz kompleksnu proceduru europske zaštite.

Upozorila je i da do 2. prosinca 2026. nacionalne zaštićene oznake poput naše čipke moraju biti prenesene na EU razinu jer ako to ne učinimo na vrijeme njihova zaštita nestaje.

Viktorija Knežević (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) smatra da bi se u proces registracije tih oznaka mogle uključiti lokalne vlasti i udruženja.

HDZ-ova Anđelka Salopek kazala je da sada oznakama zemljopisnog podrijetla za obrtničke proizvode možemo zaštititi proizvode poput glagoljaške kaligrafije, licitare, Sinjsku alku, slavonski vez, korčulanske brodove, baranjske čizme i slično.

Povezane vijesti

• Bijelo zlato. Jedinstveno umijeće šivanja čipke posebnost je koja se već stoljećima prenosi s koljena na koljeno