stambena politika

Rastu cijene najma i stanova. Evo što političke stranke obećavaju po tom pitanju

| Autor: Hina
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Dok predizborna kampanja za parlamentarne izbore ulazi u posljednje dane, primjetno je kako ovoga  ovog puta nijedna od vodećih političkih stranaka u programu nije zaboravila na stambenu politiku, s obzirom na rastuće cijene najma i kupoprodaje stanova. 

S obzirom da Hrvati, prema Eurostatu, u prosjeku tek iza 30. godine života napuštaju roditeljski dom zbog nemogućnosti da prate rastuće cijene najma na tržištu nekretnina, vodeće političke opcije u zemlji više ne mogu ignorirati problem nedostupnih stanova po priuštivim cijenama.

Taj je problem uvelike prisutan i na razini Europske unije. Plaćanje troškova stanovanja (stanarina ili rata kredita plus režije) predstavlja značajan financijski teret za tri četvrtine svih kućanstava, navodi se u ''Deklaraciji o priuštivom, pristojnom i održivom stanovanju za sve'', potpisanoj u ožujku u belgijskom gradu Liegeu.

Najam poskupio 25 posto, kupoprodaja 50 posto

Prema podacima OECD-a, prosječna cijena najamnine u EU na kraju 2023. bila je za 25 posto viša nego na početku 2010. godine, dok je prosječna kupoprodajna cijena u odnosu na 2010. porasla za 50 posto, navodi su u spomenutoj deklaraciji.

Dok su problemi glede stanovanja zajednički Hrvatskoj i drugim EU članicama, druge zemlje tom problemu pristupaju ozbiljnije i o njemu puno više raspravljaju, kaže profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan.

Bežovan ističe da se stanovi ne grade od kartonske kutije. Čak i kad bi Hrvatska ovog trenutka krenula u projekt gradnje novih stanova, potrebne su tri do četiri godine da bi se vidjeli prvi pomaci.

''Što rade Slovenci, Slovaci, Mađari? Ozbiljno su se počeli baviti tim temama i imaju već rezultate. Iluzija je da se uspoređujemo s Bečom koji se stanovanjem bavi više od sto godina. To što što su do sada postigli teško može pratiti jedan Muenchen, a kamoli siromašni Zagreb ili Split“, kazao je Bežovan.

O socijalnom stanovanju vode se velike rasprave čak i u ekonomski vrlo liberalnoj Americi, dodao je.

I Europski je parlament u ''Rezoluciji o cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve'', iz 2021. upozorio da je resor stanovanja iščeznuo iz djelatnosti socijalne države te ostao nezaštićen od raznih špekulanata. 

Godinama bez ulaganja

''Europski parlament sa zabrinutošću primjećuje sve veću financijalizaciju tržišta stambenih nekretnina, posebno u gradovima, pri čemu ulagači tretiraju stambene nekretnine kao imovinu kojom se trguje, a ne kao ljudsko pravo'', stoji u dokumentu.

Ulaganja u javne i socijalne stanove godinama su nedostajali u Hrvatskoj. Profesor Bežovan kazao je da Razvojna banka Vijeća Europe u značajnom dijelu svog portfelja financira gradnju socijalnih stanova, međutim država se nije potrudila da povuče i iskoristi taj novac.

''No, nisu dovoljni samo novci, nego morate imati ljude koji imaju znanje i kapacitete da provedu stvari. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je jednom izgradilo stanove za znanstvene novake na zagrebačkom Borovju, ali je projekt neslavno propao'', rekao je.

Radi se o zgradama izgrađenim početkom 2000-ih, u kojima je velika većina stanova zjapilo praznim ili su u njih ušli 'ilegalci', da bi 2020.godine bili predani na korištenje Ministarstvu unutarnjih poslova za stambeno zbrinjavanje policijskih djelatnika.

Mreža mladih Hrvatske, najveći savez udruga mladih u Hrvatskoj, uvrstila je kvalitetnu stambenu politiku koja će mladima omogućiti stambeno osamostaljivanje u svoja četiri predizborna zahtjeva. 

''Sufinanciranje kreditnog zaduživanja nije i ne može biti mjera namijenjena mladima'', istaknuli su. Stoga od stranka očekuju mjere poput povećanje studentskih smještajnih kapaciteta, širokog programa izgradnje javnih stanova, smanjenje ili ukidanje PDV-a na kupovinu prve nekretnine te reguliranje tržišta najma.

Za početak, povećanje studentskih smještajnih kapaciteta obećavaju svih pet trenutno najjačih stranaka, bilo kroz gradnju novih domova ili dogradnju postojećih.

Studentski domovi

Iz SDP-a odgovaraju da, ''pomoću EU fondova žele postići europski prosjek od 20 posto studenata smještenih u studentske domove''.

Kod Možemo bi prioriteti za gradnju bili Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, no ''ne treba zaboraviti gradove na obali, poput Pule i Dubrovnika, gdje su studenti pogođeni izbacivanjem radi sezonalnog najma i turizma''.

Domovinski pokret zalaže se za ulaganje dodatnih sredstava ne bi li studentski domovi bili dostupni svim upisanim studentima, kao i za ''osiguravanje primjerenog studentskog smještaja studentima u braku, te osobito studentskim obiteljima s djecom''.

Mostova Marija Selak Raspudić odgovorila je da su "izračunali koliko točno kapaciteta fali, a koliko će se moći osigurati u narednom razdoblju, a to će ovisiti o ishođenju dozvola, o situaciji na građevinskom tržištu".

Iz HDZ-a poručuju da će se i u sljedećem mandatu zalagati za proširenje studentskih kapaciteta u domovima.

''Diljem Hrvatske je u dosadašnja dva mandata izgrađeno 11, a obnovljena su tri studentska doma, što znači da je gotovo svaki grad koji ima sveučilište ili veleučilište dobio dodatni studentski kapacitet'', rekla je Ivana Barac iz Mladeži HDZ-a.

Povratak države u stanogradnju

Kada je riječ o stanovima, oporbene stranke najavljuju povratak države u stanogradnju. SDP navodi brojku od 15 tisuća javnih stanova kroz 5 godina, za što bi uložili 1,5 milijardi eura.

''Konkretno ciljamo na stanove za najam po priuštivim cijenama, socijalni najam, najam za deficitarna zanimanja, ali isto tako i dugoročni najam s mogućnošću otkupa stana. Kako bi najam bio osjetno jeftiniji od tržišnog, planiramo poticaje u obliku bespovratnih sredstava, povratnih sredstava i jamstava za zajmove, kao i olakšice u smislu manjih doprinosa, nižih naknada za pravo gradnje'', kazali su za Hinu.

Možemo upozorava da većina projekata razvoja javnog stambenog fonda mora krenuti od nule, stoga bi se tek od 2028,. isti taj fond povećavao za 2000 stanova godišnje. U prvom mandatu planiraju uložiti ukupno 900 milijuna eura, a u financiranje novih stambenih politika uključili bi HBOR.

''Radi usporedbe, HDZ-ova vlada dala je gotovo 50 milijuna eura godišnje bankama za subvencioniranje stambenih kredita, čime je dodatno utjecala na visinu cijene kvadrata, dodatno zadužujući građane, a povećavajući profit banaka'', naglasili su.

Ni Domovinski pokret nema ništa protiv da gradovi i općine, sami i/ili uz financijsku dotaciju države, ulažu u stanogradnju za mlade osobe i/ili za mlade i ostale obitelji, po prihvatljivim cijenama najma.

''Gradovi i općine mogu stanove prodavati po realnim cijenama, po kriterijima koji će obiteljima omogućiti proširivanje. Obiteljima s više djece grad i općina trebali bi umanjiti udio otplatnih rata. To je mjera koja je u nekim europskim zemljama, poput Francuske i Mađarske, povećala prirodni prirast'', kazali su iz DP-a.

U Mostovom programu, gradnju javno najamnih i socijalnih stanova u gradovima i općinama financirao bi Hrvatski stambeni fond, nova institucija koja bi zamijenila Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

''Nova institucija treba funkcionirati kao obrtni fond uspostavljen za financiranje različitih programa stanovanja u kojem se otplate fondu ponovno koriste za svrhe fonda. Financijski kapital treba prikupiti iz sredstava državnog proračuna, EU fondova, te povoljnih zajmova Razvojne banke Vijeća Europe, Europske investicijske banke, Svjetske banke, komercijalnih banaka'', napomenuli su.

Pri gradnji socijalnih i javno-najamnih stanova, Most predlaže smanjenje PDV-a na 5 posto, dok bi stanarina u takvim stanovima bila za 25 posto umanjena od iznosa mjesečne rate kredita.

Apartmanizacija stanova

Stranke su se pozabavile i problemom apartmanizacije stanova, zbog čega ti stanovi nisu dostupni domaćem stanovništvu za dugoročni najam.

''Gradovima treba zakonski omogućiti ograničenje dnevnog najma - vremenski, sezonski ili prema ukupnom broju stanova koji je namijenjen za dnevni najam po uzoru na Barcelonu, Madrid ili Beč. Uvođenjem mogućnosti dodatnih komunalnih potraživanja na prazne stanove možemo također utjecati na dostupnost stambenih kvadrata za priuštivi najam'', poručuje Možemo.

''Svi oni koji se u Hrvatskoj samo povremeno bave iznajmljivanjem apartmana moći će u skladu s propisima registrirati za to obrt ili tvrtku i morat će plaćati sva davanja prema pravilima o poslovnom nastanu, a ne kao do sada mali iznos poreznog paušala'', odgovara SDP.

DP planira ukinuti paušalno oporezivanje za iznajmljivače apartmana, osim za turističku djelatnost u domaćinstvu, i uvesti stopu oporezivanja od 10 posto kao što je i za dugoročni najam.

''Tako bi se eliminiralo nejednako oporezivanje te dvije vrste najma, stimulirao bi se dugoročni najam te bi posljedično došlo do regulacije pretjerane apartmanizacije', kazali su.

I Most bi  izjednačio poreze na kratkoročni najam i dugoročni najam na godišnjoj razini, no isto tako želi ''onemogućiti prenamjene stanova u apartmane bez suglasnosti ostalih stanara zgrade''.

HDZ  isto navodi smanjenje stanova u kratkoročnom najmu, a uz to još i aktivaciju dijela nekorištenih stambenih jedinica, prenamjenu i rekonstrukciju postojećih zgrada i gradnju novih stambenih zgrada.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum