HZZO
Senzor i pacijentima s dijabetesom tipa 2
(Snimio Duško Jaramaz/Pixsell)
Dijabetičari s tipom 2 šećerne bolesti koji imaju četiri ili više doza inzulina dnevno, jučerašnjom su odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) dobili pravo na uređaj i senzor FreeStyle Libre, koji im omogućuje bolje praćenje i regulaciju bolesti.
Najnovija odluka HZZO-a znatno će olakšati njihov život, ističe dijabetologinja Anela Novak iz Hrvatskog društva za endokrinologiju i dijabetologiju HLZ-a.
Skupa tehnologija
- Na sreću, danas možemo kazati da je osobama sa šećernom bolešću u Hrvatskoj dostupna skoro sva najnovija terapija i tehnologija, koja je uglavnom potpuno besplatna te se samo još neki lijekovi i modernija tehnologija moraju nadoplatiti. Budući da su senzori skupa tehnologija, prvo su prije nekoliko godina odobreni oboljelima od tipa 1 šećerne bolesti, koji su skloniji oscilacijama šećera. Snižavanjem cijene senzora, pet godina nakon njihovog dolaska, napokon će i osobe sa šećernom bolešću tipa 2 koji su na četiri i više doza inzulina ostvariti pravo na senzore, ističe dr. Novak, te zahvaljuje HZZO-u što je pokazao da ima sluha za osobe s šećernom bolešću.
U Hrvatskoj nema točnih podataka o broju oboljelih od dijabetesa, niti se zna koliko ih boluje od tipa 1, a koliko od tipa 2 dijabetesa, što njima otežava pristup terapijama, upozorava liječnica.
- Administrativno se nerealno velikim prikazuje broj osiguranika sa šifrom E10-14, odnosno s dijagnozom šećerne bolesti, što ima bitne reperkusije na izradu nacionalne strategije zbrinjavanja ovih bolesnika. Tome u prilog govori procijenjeni broj od 500.000 osiguranika u Hrvatskoj, što je svaka šesta odrasla osoba, a to je u velikoj disproporciji s podacima za zemlje EU-a, prema kojima svaka 11. odrasla osoba ima dijabetes. Puno je razloga za to, od neusklađenosti šifriranja šećerne bolesti, dupliranja bolesnika ako promijene terapiju u inzulinsku, nemogućnosti određivanja HbA1c u primarnim laboratorijima bez stavljanja šifre šećerne bolesti, i drugih lako ispravljivih postupaka, navodi dijabetologinja Novak.
Kako su senzori skupa tehnologija, HZZO bez točnih podataka ne može planirati troškove, pa su senzore stoga prvo odobrili osobama s tipom 1 šećerne bolesti. Snižavanjem cijene senzora, pravo na senzore dobila je nova kategorija oboljelih, no stručnjaci upozoravaju da osobe sa šećernom bolešću moraju znati da ne postoji lijek, inzulin ili tehnološko pomagalo koje može ispeglati skokove glukoze nakon unosa brzih ugljikohidrata. Unatoč svemu, i dalje je temelj liječenja bolja regulacija glikemije, prilagodba prehrane i tjelesna aktivnost.
Generičke paralele
Upravno vijeće HZZO-a na liste lijekova uvrstilo je generičke paralele postojećih lijekova, a od novih lijekova na osnovnu listu su stavljeni lijek anifrolumab za liječenje sistemskog eritemskog lupusa (SLE) te lijek ascinimib za liječenje kronične mijeloične leukemije, koji je klinička paralela postojećim lijekovima.
Na liste ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a stavljene su nove generacije istovrsnih pomagala, pomagala iz skupina obloge za rane, pomagala za disanje i pomagala za urogenitalni sustav. Temeljem pojedinačnih prijedloga predstavnika proizvođača povećana je cijena pomagala iz skupina proteze za ruke, proteze za noge, potrošni dijelovi za proteze za noge, pomagala za kretanje, pomagala za probavni sustav, stoma pomagala, pomagala za urogenitalni sustav, pomagala za disanje, očna i tiflotehnička pomagala, pomagala za govor i druga poma gala. Riječ je o pomagalima za čije se podizanje cijena osobe s invaliditetom bore već dulje vrijeme, jer preniske cijene dosad nisu omogućavale nabavku boljih, suvremenijih pomagala, već su ih osobe s invaliditetom, u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima, kupovale same. U protivnom, bile su osuđene na zastarjela pomagala koja im nisu omogućavala mobilnost niti samostalno kretanje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
