Zatarjele proteze koje osigurava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) onemogućuju kretanje osobama s amputacijom udova, zbog čega više od polovine ove skupine osoba s invaliditetom doplaćuje svoja pomagala enormnim doplatama koje prelaze 13.000 eura po jednoj protezi, a moraju se obnavljati svakih nekoliko godina. Osobe s amputacijom udova u Hrvatskoj danas imaju najniži standard proteza i individualiziranih kolica u EU-u i široj regiji, a standard pomagala koji definira HZZO nije se mijenjao već 25 godina unatoč dugogodišnjim i brojnim apelima osoba s invaliditetom. Udruga osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ) pokrenula je zbog toga kampanju pod nazivom #vrijemejezanovikorak. Cilj je podizanje svijesti javnosti o problemima s kojima se suočavaju osobe s amputacijom i apel HZZO-u da konačno podigne standard pomagala na kojem su umjesto tehnološki naprednih, proteze standarda sredine prošlog stoljeća.

Velik dodatni trošak

Zastarjele proteze osobama s amputacijom onemogućuju uključivanje u društveni život. Umjesto toga, one ostaju u svoja četiri zida, na teret obitelji i društvu. Kako bi ilustrirali probleme s kojima se svakodnevno suočavaju osobe s amputacijom zbog neadekvatnog i zastarjelog pravilnika o pomagalima, u UAZ-u su s Hrvatskom udrugom paraplegičara i tetraplegičara te uz vodstvo prof. dr. sc. Anite Lauri Korajlija s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu proveli istraživanje na 100-tinjak osoba s amputacijom. Pokazalo se da više od polovine pacijenata s amputacijom donjih udova smatra da mora doplatiti za kvalitetnije proteze iznad standarda HZZO-a kako bi ostvarili donekle normalan život.

Dodatan trošak za protezu često doseže i iznos od 13.000 eura ili 100.000 kuna za jednu protezu, koju onda treba ponovno kupiti nakon nekoliko godina upotrebe. Mnogi ne mogu podnijeti taj trošak pa su osuđeni na smanjenu kvalitetu života i izolaciju iz društvenog života. Koliko im je doista potrebno bolje pomagalo od onog što da dobiju preko HZZO-a, govori podatak da zastarjele proteze osobama s amputacijom onemogućuju kretanje i usmjeravaju fokus na poteškoće s kretanjem. Istraživanje je pokazalo da samo 15 posto ispitanika s osnovnim pomagalom koje dobije u HZZO-u primjećuje okoliš i arhitekturu u svakodnevnom kretanju. Ostalih 85 posto u svom su kretanju isključivo fokusirani na podlogu kojom hodaju - neravnine i rupe na cesti, kamenčiće i šahtove, kako bi smanjili rizik od pada. Više od 67 posto ispitanika s osnovnom protezom se kontinuirano kod kretanja boji da će pasti, a četvrtina osjeća opasnost od pada prilikom odijevanja i obuvanja. Njih 38 posto boji se ozljede tijekom tuširanja. Ovakvih strahova praktički nema kad osoba ima kvalitetniju protezu, kakva je uobičajena u okolnim zemljama, potvrdilo je istraživanje.

Stoga ne čudi da čak trećina ispitanika koji moraju koristiti osnovne proteze jer nemaju novca za doplatu svoje vlastito zadovoljstvo životom prikazuje vrlo niskim, dok su pacijenti koji koriste kvalitetnija pomagala daleko zadovoljniji životom, otprilike kao i prosjek populacije.

Obećanje iz HZZO-a

Iz Udruge upozoravaju da neuvrštenjem suvremenih pomagala na Listu pomagala HZZO krši Uredbu EU Parlamenta i Vijeća EU-a o medicinskim proizvodima i tako dovodi u opasnost sigurnost i zdravlje osoba s amputacijom u Hrvatskoj.

- Imamo obećanje HZZO-a i Ministarstva zdravstva da će se postojeći standard za proteze, ortoze i individualizirana invalidska kolica, koji se u Hrvatskoj nije mijenjao od 1998. godine, konačno unaprijediti. No to nikako da se dogodi, a naši članovi svakog dana otezanja administracije imaju još jedan dan manje kvalitetnog života, upozorava paraolimpijka Ana Sršen, predsjednica UAZ-a. Postojeće stanje, dodaje, potpuno je neodrživo.

- Osobe s amputacijom sada su osuđene ili dodatno platiti za neki prosječan standard pomagala, koji je odavno dostupan u zemljama oko nas, ili biti građani drugog reda jer jednostavno nisu u mogućnosti obavljati svakodnevne aktivnosti, a kamoli biti koristan član svojih kućanstava i društva. Osobe s amputacijom su najosjetljiviji dio populacije i umjesto da njihovu traumu pokušamo amortizirati modernom opremom i na taj način ih uključiti u društveni život u što je moguće većoj mjeri, mi ih zastarjelim protezama ograničavamo i izoliramo, upozorava Sršen.

U Hrvatskoj živi više od 50.000 osoba s amputacijama udova, što predstavlja deset posto osoba s invaliditetom. Prema podacima UAZ-a, na listi pomagala HZZO-a nalazi se oko 40 zastarjelih proteza ruku i nogu koje se u današnje doba više ne primjenjuju.

Povezane vijesti

• HZZO: Pojačan nadzor bolnica zbog sumnje u pogrešno fakturiranje
• Dorčić: HZZO od 1. rujna uvodi e-karton
• Lista HZZO-a bogatija za pet novih lijekova