Nezavisni vijećnik Dražen Cukina predložio je u utorak na sjednici karlovačkoga Gradskog vijeća da se Grad angažira na trajnom preseljenju Hrvatskoga željezničkog muzeja iz Zagreba u Karlovac, na što je gradonačelnik Damir Mandić rekao da postoji ta mogućnost.

Cukina je rekao da gotovo svakodnevno putuje zbog posla vlakom u Zagreb i iz Zagreba te kako je uočio da su radovi na izgradnji drugog kolosijeka između Hrvatskog Leskovca i Karlovca "u punom jeku". Upitao je može li se to iskoristiti da se Hrvatski željeznički muzej preseli s prostora zagrebačke Tvornice željezničkih vozila "Gredelj", gdje je privremeno smješten, u zapušteno karlovačko željezničko čvorište.

Dodao je da je Hrvatski željeznički muzej zatvoren za posjetitelje već pet godina iako ima stalni postav te kako pretpostavlja da će se ondje graditi trgovački centar.

"Željeznički objekti u Karlovcu propadaju, a primjerci su osobito važne željezničke industrijske infrastrukture", rekao je Cukina.

Gradonačelnik Mandić odgovorio je da Karlovac ima problem s objektima koji više nisu u uporabi, a mnogi su zaštićeni kao kulturna baština, te kako nije dovoljno samo promišljati o njihovoj obnovi, nego i o njihovoj održivosti.

"Utoliko možemo razgovarati i o željezničkom kolodvoru. Ne samo da objekti tamo nisu u fokusu Hrvatskih željeznica, nego one ne znaju što bi s njima, po informacijama koje imam. Sigurno će projekt nizinske pruge u tom pogledu vratiti fokus na Karlovac", rekao je Mandić.

Podsjetio je da je Grad Karlovac uvjetovao obnovu zgrade karlovačkog kolodvora ne bi li izdao građevinsku dozvolu kad se projektirala pruga između Hrvatskog Leskovca i Karlovca.

"U tim razgovorima je spomenuta i mogućnost Hrvatskoga željezničkog muzeja. Spremni smo razgovarati o tome. Sigurno će opet pasti na teret Karlovca, ako ćemo ga imati. Naši kontakti su bili vezani prvenstveno uz glavnu zgradu", rekao je gradonačelnik.

Hrvatski željeznički muzej na svojim mrežnim stranicama po važnosti željezničke industrijske baštine ističe Zagreb, Karlovac i Rijeku.

Kolodvorska zgrada izgorjela je 1900., a nova je izgrađena 1903. po projektu Ferenca Pfaffa. Drugi objekti su loše održavani i izvan funkcije, "ali uglavnom s očuvanim specifičnim arhitektonskim i graditeljskim obilježjima industrijskih objekata te sa sačuvanim dijelom opreme, strojeva, alata".

Povezane vijesti

• Kolodvor će uskoro poprimiti boje novog vlasnika - njemačke Arrive
• Gotovo 600 kvadrata na Autobusnom kolodvoru za 23,6 tisuće kuna
• PREKRASNA PULSKA ZGRADA IZ 1876. PONOVO NA METI VANDALA: Išarali je sprejevima raznih boja