Smjernice za demografsku revitalizaciju RH, nastale na temelju znanstvenih istraživanja i međusektorske suradnje u sklopu projekta „Mreža 2050 - Demografija, od izazova do odgovora”, sufinanciranog iz EU socijalnog fonda, predstavljene su u četvrtak na okruglom stolu u Hrvatskom saboru. 

Smjernice je predstavio Ivan Majstorić, voditelj projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, koji je istaknuo da je, pored donošenja Strategije demografske revitalizacije, potrebno aktivirati rad Vijeća za demografsku revitalizaciju, imenovati potpredsjednika Vlade RH koji bi koordinirao rad svih državnih tijela relevantnih za demografsku i useljeničku politiku i osnovati saborski odbor koji se izričito bavi demografskim razvojem Republike Hrvatske. 

Predloženo je i delimitiranje naknade plaće tijekom roditeljskog dopusta, uvođenje izdašnog univerzalnog doplataka za djecu, model financiranja dječjih vrtića u kojem s trećinom sudjeluju država, gradovi/općine i roditelji te dodatno porezno rasterećenje roditelja s troje i više djece.

Na okruglom stolu bilo je također riječi o važnosti donošenja strategije stambenog zbrinjavanja budući da je rješavanje stambenog pitanja mladih jedan od glavnih problema mladih u Hrvatskoj. Kada je riječ o povratnicima i iseljenicima, predloženo je bolje institucionalno i organizacijsko uređenje odnosa države prema njima, porezna rasterećenja i osnivanje poslovnog foruma, a bilo je i poticaja prema Vladi RH da izradi migracijsku politiku, uvede registar stanovništva i uredi službenu migracijsku statistiku. 

Šterc: Potrebno je osnovati strateški ured pri Vladi koji bi koordinirao demografsku politiku 

Docent na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Šterc ocijenio je zabrinjavajućim odnos izvršne vlasti prema demografskoj problematici, podupro je predložene smjernice, ali smatra da je potrebno osnovati strateški ured pri Vladi na čijem će čelu biti potpredsjednik Vlade RH kako bi koordinirao rad svih ministarstava po pitanju demografske politike.

Izvanredni profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić osvrnuo se na učeničku i studentsku depopulaciju budući da je Hrvatska od pristupanja EU 2013. do 2020. izgubila 10 posto svih učenika (pad sa 509.207 na 460.832) i 12,7 posto studenata (pad sa 178.676 na 155.627). Kao prijedloge izdvojio je rad na daljinu, odnosno preseljenje dva posto zaposlenih iz državnog sektora iz Zagreba u periferna područja kako bi se ta područja demografski revitaliziralo.

Izvanredni profesor  na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marin Strmota upozorio je da Hrvatska istovremeno ima i ukupni prirodni pad broja stanovnika i iseljavanje, što druge zemlje EU nemaju. Štoviše, prošle godine Hrvatska je imala najmanje živorođenih u povijesti (33.994), dodao je.

Iz Svjetskog saveza mladih Hrvatske (SSMH), koji su uz saborski Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za Hrvatske izvan Republike Hrvatske, organizirali okrugli stol "Demografska revitalizacija Hrvatske" istaknuli su da će smjernice uputiti nadležnim tijelima državne uprave i iskoristiti ih za potrebe javnog savjetovanja u postupku donošenja Strategije demografske revitalizacije.

Povezane vijesti

• Uskoro ćemo imenovati državnog tajnika za demografiju
• Jedino u Istru i Zagreb više ljudi dolazi, nego što iz njih odlazi!
• DEMOGRAFSKA HAVARIJA ZAOBILAZI POLUOTOK Pogledajte u kojim ISTARSKIM GRADOVIMA IMAMO VIŠE ROĐENIH NEGO UMRLIH