ZAGREB
Autizam - Nejednake cijene izvaninstitucijskih i institucijskih socijalnih usluga
(Hina/EPA)
U povodu Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, Udruga za autizam Zagreb, jedina civilna organizacija sa životnim zajednicama za odrasle osobe s autizmom u Hrvatskoj, upozorava na nejednakosti cijena institucionalnih i izvaninstitucionalnih pružatelja socijalnih usluga.
Kao izvaninstitucijski pružatelj usluge, udruga je u gotovo svakom smislu u nepovoljnijem položaju od njezinih institucijskih pružatelja, istaknuo je predsjednik udruge Igor Ružić.
Udruga ima ugovor s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za pružanje socijalne usluge organiziranog stanovanja za odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma (PSA) za 11 korisnika.
Tim se ugovorom financiraju dvije tzv. stambene ili životne zajednice uključujući sve životne potrebe svih korisnika, osim onih pokrivenih zdravstvenim osiguranjem.
Od 2010. udruga vodi dvije životne zajednice sa šest korisnika u adaptiranoj zgradi područne škole u selu Mostari u Zagrebačkoj županiji i pet u povlaštenom najmu stana u vlasništvu Zagreba u naselju Novi Jelkovec.
O korisnicima brine 11 asistenata, tj. zaposlenika sa srednjom stručnom spremom koji su prošli edukaciju za taj posao, a voditeljica zajednica je magistra edukacijske rehabilitatacije, kojoj je zbog broja korisnika iz glavarina osigurano samo pola plaće, ističe Ružić.
Glavarine koje ministarstvo isplaćuje po korisniku i koje su do prošlogodišnjeg travnja iznosile 6700 kuna, sada iznose nešto više od 9900 kuna, tj. 1318,30 eura.
"To izgleda lijepo i pohvalno, riječ je o relativno izdašnom iznosu ako se u obzir ne uzme kontekst", kaže Ružić i ukazuje na lanjsku inflaciju od 13 posto i ovogodišnju poreznu reformu kojom je podignut prag minimalne plaće, kao i cijena rada nedjeljom.
"Spoje li se s tim davanja, naknade za smjenski rad, kao i cijena energenata, pružatelji socijalnih usluga ponovno su u istom, ako ne i gorem položaju", ustvrdio je.
Plaća asistenata zaposlenika udruge nešto je veća od minimalca i prosječno je manja za barem 150 eura od plaće asistenata u institucijama, dok je kod visokoobrazovanog edukacijsko-rehabilitacijskog ili uredskog kadra manja za 250-300 eura.
"Da bi usluga bila zadovoljavajuća, djelatnici - bez obzira na to jesu li plaćeni putem ugovora o pružanju socijalne usluge ili preko projekata, moraju biti zadovoljni, motivirani i adekvatno honorirani. Trenutno to nije moguće", kaže Ružić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
