Na Ekonomskom fakultetu u Rijeci u utorak se održava završna konferencija europskog projekta "E-laboratory for digital education", vrijednog 164 tisuće eura i financiranog u sklopu programa Erasmus+, na kojoj se predstavljaju rezultati i provedene aktivnosti.

Naziv konferencije je "Digitalne vještine nastavnika – radionica i prikaz intelektualnih outputa projekta", a osim predstavljanja rezultata projekta, sedmero nastavnika iz osnovnih i srednjih škola u Rijeci i Zagrebu govorit će o svojom iskustvima u korištenju digitalnih tehnologija u nastavi.

Svrha projekta bila je uspostaviti održiva partnerstva visokih učilišta u Europskoj uniji radi jačanja sposobnosti uvođenja e-nastave i e-učenja razvojem digitalnih pedagoških kompetencija nastavnog osoblja, pronalaženjem inovativnih rješenja kako bi se omogućilo visokokvalitetno i uključivo digitalno obrazovanje te razvojem i korištenjem kvalitetnih digitalnih sadržaja i suvremenog e-alata.

Na taj način želi se pridonijeti jačanju institucija visokog obrazovanja za pružanje visokokvalitetnoga i uključivoga digitalnog obrazovanja. To je moguće podupiranjem profesora u razvoju digitalnih kompetencija i razvoju sustava obrazovanja i osposobljavanja za suočavanje s tim izazovima. Stjecanjem novog alata, vještina i znanja za rješavanje teškoća i složenosti povezanih s digitalnim vještinama postat će spremni za uporabu novih tehnologija i prenošenje znanja drugim dionicima. Dugoročna korist za fakultete koji sudjeluju jest njihova prilagodba stvarnim potrebama društva, a time i podizanje njihove važnosti u društvu, istaknuto je.

Projekt je financiran u sklopu program Erasmus+, a trajao je od ožujka 2021. 

Osim Ekonomskog fakulteta u Rijeci, partneri su Sveučilište u Limericku sa svojim Centrom za transformativno učenje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mariboru te start-up Giritech iz Dublina.

Vrijednost projekta je oko 164 tisuće eura. 

Rezultati projekta su umrežavanje visokih učilišta kroz razmjenu znanja i iskustava, razvoj digitalnih pedagoških kompetencija nastavnog osoblja, razvoj i kreiranje platforme za e-učenje, analiza online ispita te razvoj metodologije online ispita. Ostale provedene aktivnosti su analiza provedbe online ispita te primjena dobre prakse u metodologiji kojom će se koristiti europske zemlje, čime se omogućuje pravedan i kvalitetan sustav e-učenja.

Povezane vijesti

• Mladi izlazak iz siromaštva vide u obrazovanju i odlasku u inozemstvo
• Hrvatska po izdvajanju za sigurnost u vrhu EU-a, a za obrazovanje na - začelju
• Novim zakonom drukčije strukovno obrazovanje