Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, najviše rangirana hrvatska politička osoba u Europskoj uniji, u razgovoru za naš list objašnjava kakva je aktualna pozicija Hrvatske u međunarodnim odnosima, stanje demokracije u Uniji te probleme iseljavanja i migracija.

Dubravka Šuica političarka je koju ne treba posebno predstavljati. Bila je gradonačelnica Dubrovnika od 2001. do 2009. godine, saborska zastupnica HDZ-a između 2001. i 2011. godine te je obnašala važne funkcije u Vijeću Europe i Europskoj pučkoj stranci. Od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine do 2019. bila je članica Europskog parlamenta, da bi potom postala potpredsjednica Europske komisije.

- Koliko je ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu ojačao njezin položaj u Europskoj uniji, a i šire u regiji te Europi?

- Ogroman je uspjeh potpuna integracija naše zemlje u srž Europske unije. Pristupanjem eurozoni osiguran je dodatni poticaj gospodarskom rastu i razvoju, a ulaskom u Schengen Hrvatska je postala napokon dijelom, kolokvijalno rečeno, Europe bez granica, što je jedno od najopipljivijih postignuća Europske unije. Građani od tih dubljih integracija imaju vrlo očite prednosti, počevši od mobilnosti i lakšeg kretanja do onih ekonomskih, u području trgovine, tržišta radne snage i turizma. Sa svim inicijativama na kojima radim na području demografije cilj mi je upravo to, potaknuti zdravi poduzetnički duh u svim regijama i zemljama EU, koji je uvijek iznova osnažen daljnjim integracijama, jer upravo one pružaju onu sigurnost koja je potrebna za uspješno pozicioniranje na karti Europe i svijeta.

- Procjenjujete li da će ta dva presudna događaja za hrvatsku budućnost, euro i Schengen, uz infrastrukturne projekte poput Pelješkog mosta i druge cijevi tunela Učka, privući još više turista i posjetitelja koji će podići hrvatsku ekonomiju?

- Apsolutno. Što se Schengena tiče, micanjem granične kontrole ukidaju se troškovi čekanja i trgovačke barijere, smanjuju se troškovi prijevoza robe, povećava se trgovina i uvoz između zemalja unutar Schengena. Naši poljoprivrednici koji trguju kvarljivom robom imaju očitu korist od kraćeg čekanja na granicama, a naše tvrtke postaju orijentirane na izvoz i samim time i konkurentnije. To su samo neke od prednosti koje će doprinijeti hrvatskoj ekonomiji, a ne moram napominjati da turisti više neće čekati na granicama, čime se produljuje njihov boravak u Hrvatskoj. Što se eura tiče, mnoge su prednosti, od lakšeg izvoza, kraja valutnog rizika za kredite, štednju i investiranje, povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, olakšano investiranje. Proces tranzicije i potpune integracije nije uvijek jednostavan, ali svi ovi uspjesi će u velikoj mjeri doprinijeti hrvatskoj ekonomiji. A moje stajalište o Pelješkom mostu Vam je poznato, nikad bliži moj Dubrovnik!

- Poslije korona pandemije u kojoj je Hrvatska dobila značajna sredstva solidarnosti iz EU-a, uslijedila je ruska invazija na Ukrajinu koja je ugrozila cijelu Europu. Hipotetički rečeno, kako bi Hrvatska to preživjela da nismo u EU-u?

- Budući da smo mi u Hrvatskoj sami osjetili koliko je težak i krvav bio naš samostalni put prema slobodi i demokraciji, znamo koji je značaj našeg članstva u Europskoj uniji i NATO-u. Osim sigurnosnih razloga, a i ovih ekonomskih koje sam napomenula, ključna je zaštita Europske unije prema zemljama članicama u kriznim situacijama, a to se najbolje pokazalo za vrijeme koronakrize pronalaskom i distribucijom cjepiva, programima potpore (SURE) do NextGenerationEU. U prosincu prošle godine Hrvatskoj sam uručila i drugu tranšu od 700 milijuna eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Već je isplaćeno 40 posto od 5,5 milijardi eura, a svi kriteriji iz NPOO-a su do sada ispunjeni. Sve su ovo veliki dokazi što znači članstvo u Europskoj uniji.

- Golema sredstva EU-a stigla su u Hrvatsku za obnovu potresom pogođenih područja. Hoćemo li ih stići potrošiti?

- Radi se uistinu o golemim sredstvima. Potpora koja je Hrvatskoj namijenjena iz Fonda solidarnosti za potrese iznosi više od milijarde eura. Ali kako znamo, razdoblje provedbe vrlo je kratko: rok je 30. lipnja, što je već rezultat produženja koje je Hrvatska dobila. Ipak je važno napomenuti da se radilo o dva uzastopna potresa, a na Vaše pitanje hoćemo li stići te novce potrošiti, moj odgovor je da moramo stići! Nemamo izbora, jer su inače sredstva bespovratno izgubljena. Stoga je ključno maksimalno pojednostaviti procedure te ubrzati tempo, kako apsorpcije sredstava, tako i obnove potresom oštećenih područja. Svjesna sam koliki je to izazov, ali i uvjerena u to da se s njim hrvatska Vlada može uspješno nositi.

- Kao potpredsjednicu EK-a za demokraciju i demografiju, moram Vas pitati u kojoj mjeri ukrajinski rat i napad na tu zemlju ugrožava osnovna demokratska prava i stečevine EU-a?

- U početku je kod nekih postojala bojazan da će ruska agresija na Ukrajinu ugroziti međunarodni poredak zasnovan na vladavini prava i dovesti u pitanje demokratsku stečevinu Europske unije. Dogodilo se upravo suprotno. Europska unija danas je složnija i usmjerena ka jačanju našeg zajedništva. To zajedništvo vidljivo je kroz iznimno snažnu reakciju Unije i naših saveznika preko niza paketa sankcija te pravom i potpunom međunarodnom izolacijom Rusije. S druge strane, ukrajinska predanost europskim vrijednostima unatoč ogromnim stradanjima koja proživljavaju, koju je u svom govoru u Bruxellesu nedavno ponovio predsjednik Volodimir Zelenski, svojevrsna je potvrda snage i privlačnosti europske demokracije.

- U svakoj krizi javljaju se ekstremi, po Europskoj uniji vidjeli smo i proruske demonstracije. Plaše li se ljudi novog velikog rata ili su jednostavno njihova opredjeljenja proputinovska?

- Snaga demokracije pokazuje se u prihvaćanju otvorene i iskrene razmjene mišljenja. Pritom je ključno osigurati da naši građani imaju potpune i točne informacije, te da se osjećaju uključenima u dijalog o temama koje utječu na njihovu svakodnevnicu. Važna je odgovornost političara, medija i udruga civilnog društva u otvaranju javnog dijaloga zasnovanog na istini i u skladu s europskim vrijednostima. Također, moramo osigurati da ne dolazi do manipulacija i krivog informiranja građana od strane vanjskih dionika. U cilju sprječavanja skrivenih stranih utjecaja, Europska Komisija pokreće novu inicijativu o obrani demokracije koja će sadržavati zakonodavnu osnovu za transparentno izvješćivanje o stranim izvorima financiranja. Ova inicijativa dodatno će osnažiti civilno društvo i potaknuti države članice Europske unije na snažnije uključivanje građana u demokratske procese te doprinijeti povećanju povjerenja u institucije.

- Je li europska demokracija, budući da su u nekim zemljama EU-a sve snažniji zagovornici autoritarnih politika, u krizi?

- Europska demokracija odgovara na izazove vremena u kojem živimo. Jedan od važnih načina na koji možemo podržati i osnažiti našu demokraciju je veće uključivanje građana u donošenje politika na svim razinama izvan razdoblja izbora. Na europskoj razini Konferencija o budućnosti Europe služila je upravo tom cilju, a i danas nastavljamo s uključivanjem građana kroz organizaciju Europskih panela građana o važnim temama prije donošenja zakonodavnih prijedloga. Uz to, u Europskoj komisiji svake godine donosimo Izvješće o vladavini prava. Ono se osvrće i na institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Od prošle godine izvješće sadržava i posebne preporuke za sve države članice kada je uočena potreba za osnaživanje demokratskih mehanizama u njima. Cilj nam je pomoći državama članicama u nastojanjima da nastave s reformama, potaknu pozitivna kretanja i utvrde u kojim bi područjima mogla biti potrebna poboljšanja. Ovo radimo na temelju kontinuiranog dijaloga s državama članicama.

- Demografija nije samo problem koji muči Hrvatsku. Koje su druge EU države s demografskim problemima i kako ih oni pokušavaju riješiti?

- Hrvatska, nažalost, nije jedina država članica koja se suočava s problemom iseljavanja. Radi se o trendu koji je prisutan u čak 16 država članica, a koji je posebno izražen na regionalnoj i lokalnoj razini. U Europskoj uniji već sad bilježimo nagli pad sveukupnog radno sposobnog stanovništva: između 2015. i 2020.g. broj se smanjio za 3,5 milijuna, dok se do 2050. očekuje smanjenje za dodatnih 35 milijuna. Radi se o potencijalno ogromnim rupama na tržištu rada koje će biti posebno pogubne za one regije i države koje ne uspiju pravovremeno diversificirati svoje gospodarstvo i poboljšati pristup uslugama, odnosno koje se ne uspiju pozicionirati kao privlačne na karti Europe. U inicijativi koju sam predstavila prošlog mjeseca, identificirali smo čak 82 regije, među kojima i obje hrvatske, a koje se ozbiljno suočavaju s problemom smanjene radne snage i niskog udjela visokoobrazovanih osoba, te koje bilježe visoki stupanj odlaska mladih. Tom novom inicijativom pokrenuli smo, na razini Unije, i novi mehanizam za poticanje razvoja talenata, putem kojeg ćemo pružiti potporu regijama EU-a na području osposobljavanja, zadržavanja i privlačenja ljudi, vještina i kompetencija potrebnih za suočavanje s posljedicama demografske tranzicije.

- Prema popisu stanovništva, iseljavanje je veliko. Vi ste sudjelovali u projektima povratka mladih osoba u Hrvatsku, kakvi su rezultati?

- Činjenica je da je Hrvatska izgubila puno stanovništva u posljednjih deset godina. S europske razine podržavam sve nacionalne inicijative koje imaju za cilj demografsku revitalizaciju, pa tako i one hrvatske. Naš je cilj na razini Europske unije osigurati da odlazak ili preseljenje iz jedne države članice u drugu nikad ne bude rezultat egzistencijalne potrebe, već samo izbora pojedinca. Jedno od osnovnih načela Unije upravo je sloboda kretanja, odnosno prilika koja se pruža svim građanima, pa tako i našim, da studiraju, rade, usavršavaju se u drugim državama članicama. No, ono što je svakako važno osigurati – i što čini takav model uspješnim i održivim – uravnoteženi je razvoj svih regija Europske unije, što znači da i one regije iz kojih neki odlaze, pametnim ulaganjima moraju osigurati da ponovno postanu atraktivnima ne samo za svoje lokalno stanovništvo, već i za druge. Europa je zaista bogata talentima, kao i Hrvatska, ali te je talente potrebno njegovati i znati ih ne samo zadržati, već i privući.

- S druge strane, u Hrvatsku se, što je vidljivo u Istri, a i na jugu Hrvatske, doseljavanju umirovljenici iz EU zemalja. Kritičari već tvrde kako postajemo europska Florida?

- Puno južnih država članica, koje uživaju blagu klimu i imidž ugodnog življenja suočavaju se s istim trendom. Europa stari. Ali dobra je vijest da starost vaše nije sinonimom bolesti i bespomoćnosti. Zahvaljujući prevenciji i zdravijem životu, ne samo da živimo duže, nego smo i zdraviji. Umirovljenici sve su vitalniji i imaju veću platežnu moć. Ovim želim reći da iako nam je osnovni cilj privući mlade poduzetne osobe koje će osnovati obitelji i doprinijeti demografskoj revitalizaciji, niti ovaj dolazak starijih nije zanemariv – jer barem osigurava opstojnost usluga – svih, od interneta do zdravstva – kao i gospodarsku i kulturnu aktivnost koja bi vrlo vjerojatno bez njihovog dolaska bile nestale. Tu govorimo o takozvanoj silver economy.

- Prijeti li EU-u, nakon potresa u Turskoj i Siriji novi val migranata i kako se ponašati prema njima? Njemačka je već odobrila da presele k rođacima ako ih imaju u toj zemlji.

- Potres u Turskoj i Siriji strašna je tragedija koja nas mora potaknuti na veću humanost. Unutar naših vlastitih društava i prema ljudima koji su izgubili svoje najbliže i svoje domove. Moramo pronaći najbolje načine kako pružiti podršku ovim ljudima. Uvjerena sam da svi oni žele što prije obnoviti svoje domove i vratiti se normalnim životima. S obzirom na razmjere razaranja, jasno je da će ovaj proces potrajati i kako će biti potrebna duga i strpljiva ulaganja kako bi se osigurala temeljita obnova. Europska unija već puno pomaže, a to ćemo i nastaviti i kroz organizaciju donatorske konferencije u Bruxellesu početkom ožujka. Važno je da u ovim teškim trenutcima pokažemo našu europsku solidarnost i primanjem onih koji ne vide drugi izlaz osim odlaska iz svoje domovine, u skladu sa mogućnostima pojedinih država članica. Teško je govoriti o tome hoće li doći do značajnih valova iseljavanja ali treba naglasiti kako je jedna od temeljnih europskih vrijednosti solidarnost i sigurna sam kako ćemo i u ovoj krizi pronaći pravo zajedničko rješenje.

- Migrantski val i dalje je snažan, govori se o izgradnji ograde na vanjskim granicama EU-a. Slovenija je sada protiv toga, za prošle vlade sama je postavila ogradu. Što će Hrvatska učiniti?

- Države članice nadležne su za provedbu kontrole granica i u tome im od strane Europske unije pomaže Frontex kao agencija koja pruža financijsku, tehnološku i organizacijsku podršku. Pritom su sve države članice obvezne osigurati poštivanje ljudskih prava i sloboda kao i humanog pristupa svim migrantima. Na vanjskim granicama Schengena neophodno je osigurati mogućnost traženja azila i pravovremeno procesuiranje svih zahtjeva. Isto tako. važno je da ovom problemu pristupimo kao problemu cijele Unije i kroz dijalog nađemo zajednička rješenja. Važnu ulogu u smanjenju migratornih pritisaka, koji dovode do ovakvih situacija, imaju i države EU susjedstva. Zato je važno da zemlje zapadnog Balkana, a posebno Srbija, usklade svoje vizne režime s onima Europske unije kako ne bi doprinosile povećanom broju migranata.

Povezane vijesti

• Je li derutan Muzil najrealnija opcija za smještaj migranata?
• Raseljeno rekordnih 65,3 milijuna ljudi
• KRIZA KOJA PONOVNO TRESE STARI KONTINENT Dr. Jure Vujić, geopolitolog: Hrvatska je treća linija obrane Europske unije od ilegalnih migranata