RAZGOVOR
Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija: "Nijednog ravnatelja nisam smijenila prije isteka mandata, bez obzira koja ga je politička opcija imenovala"
Kad govorimo o posljednje dvije godine, treba naglasiti da je 2021. godina bila jedna od najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije s više od 300 prikazivanja a međunarodnim festivalima, uključujući i tri najveća; u Berlinu, Cannesu i Veneciji na kojima je osvojeno više desetaka vrijednih nagrada, uključujući i Zlatnu kameru u Cannesu. Uspjeli su nastavljeni i u 2022. godini s više od 80 hrvatskih filmova koji su prikazani na više od 60 festivala, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek
Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek (foto: Ranko ŠUVAR/CROPIX)
Ministri dolaze i odlaze, a ministrica kulture i medija dr. Nina Obuljen Koržinek na toj je funkciji još od listopada 2016. Resor nije ugodan, kulturnjaci i novinari su osjetljivi, ali u ministarstvu niti je bilo, niti ima afera i repova. Dr. Obuljen Koržinek prošla je najbolju školu za vrijeme mandata Bože Biškupića, a sada je oko sebe okupila mali, ali efikasan tim ljudi. Ni kulturi ni medijima nije lako, novca je sve manje i u toj situaciji nije nimalo lako voditi resor.
"Prije ulaska u politiku, posao znanstvenice u Institutu za razvoj i međunarodne odnose omogućio mi je suradnju na projektima u mnogim državama na različitim kontinentima. Stoga znam da je uvijek puno mogućnosti angažmana za onoga tko želi raditi", kaže ministrica Obuljen Koržinek u razgovoru za Glas Istre.
- Vi ste ministrica od početka Plenkovićeve prve Vlade. U vašem resoru nije bilo afera, ni smjena, za razliku od drugih. Kako ste doživjeli odlaske i dolaske starih i novih ministara?
- Posao ministra posebno u ovakvim kriznim vremenima traži jako puno energije, znanja, ali i odricanja. Sigurno najviše pate naše obitelji. Zadovoljna sam što u mom resoru nije bilo nikakvih afera, to je rezultat timskog rada i posvećenosti poslu. Predsjednik Vlade je onaj koji odlučuje koji će ljudi najbolje realizirati program Vlade. S nekim kolegama sam više, s nekima manje surađivala, ali svatko od nas dio je tima i u timu će biti onoliko dugo koliko predsjednik procjeni da daje svoj maksimum.
Obnova spomenika kulture
- Kako se kultura nosi sa inflacijom, sve višim cijenama? Osjeća li se to kroz financiranje pojedinih projekata?
- U skladu s fiskalnim mogućnostima povećavamo sredstva, to je jedini odgovor. Podsjetit ću vas da sam zatekla proračun Ministarstva kulture od 0,56 posto državnog proračuna, a ove godine dosegnuli smo 1,37 posto, što uključuje nacionalna sredstva i europske fondove, one iz višegodišnje financijske perspektive, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i naravno sredstva Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa.
- Jesu li samostalni umjetnici najviše pogođeni? Što se poduzima da im se olakša?
- Svi su pogođeni. Samostalni umjetnici bili su u posebno teškoj situaciji za vrijeme i neposredno nakon covid krize, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi i cijelom svijetu. Podsjetit ću da smo mi jedina europska država koja je kulturu održala cijelo vrijeme otvorenom, a to smo odlučili upravo zbog toga da bismo omogućili umjetnicima da nastave raditi, makar i u otežanim uvjetima s brojnim restrikcijama. Brzo smo reagirali, osigurali više od 45 milijuna kuna za izravne potpore samostalnim umjetnicima i nezavisnim profesionalcima kao i za programe digitalne prilagodbe.
U mom mandatu, uz redovita programska sredstva, pokrenuli smo niz novih natječaja upućenih izravno samostalnim umjetnicima u onim djelatnostima u kojima se najteže ostvaruju prihodi. Prvi put otvoreni su natječaji za izravne potpore vizualnim umjetnicima, umjetnicima suvremenog plesa, otvorili smo natječaj za programe suvremenog cirkusa, povećali smo sredstva za izravne potpore glazbenicima i književnicima i prevoditeljima, povećali smo sredstva za film putem HAVC-a . Posebno ističem i donošenje novog Zakona o autorskim pravima kojim smo stvorili jasan okvir za ostvarivanje prihoda od prava i u digitalnom okruženju.
- Kako napreduje obnova zaštićenih spomenika kulture? Hoće li posao biti završen u predviđenim rokovima?
- Zadovoljna sam napretkom obnove u mom resoru. Provodimo više od 280 projekata sredstvima Fonda solidarnosti i više od stotinu projekata nacionalnim sredstvima. Realizirali smo već više od 140 milijuna eura, a do kraja lipnja očekujem da ćemo ukupno potrošiti oko 400 milijuna eura. Radi se o iznimno zahtjevnom poslu. Stoga zahvaljujem svim svojim kolegama u Ministarstvu, konzervatorskim odjelima, svim stručnjacima projektantima, izvođačima, ravnateljima ustanova, čelnicima lokalnih samouprava koji na ovom velikom poslu surađuju.
- Zagrebački muzeji, kazališta također su pred obnovom ili je ona već počela. O kakvim se zahvatima radi, ima li novca za to?
- Upozorila sam nedavno Grad Zagreb da moraju ubrzati obnovu svojih ustanova u kulturi jer su do sad realizirali samo oko sedam posto alokacije. Neki gradski projekti idu jako dobro, dio je završen, ali neki ozbiljno kasne. Vidimo da je uspješno završena obnova osnovnih škola. U stalnoj smo komunikaciju jer dijelimo zajednički interes iskorištavanja svih sredstava koja su nam na raspolaganju.
Što se tiče državnih ustanova, obnovu smo iskoristili za rješavanje nekih problema s kojima su se mnogi moji prethodnici mučili godinama. Među ostalim, osigurali smo nove zgrade na Gornjem gradu za stalni postav Hrvatskog povijesnog muzeja i Hrvatskog muzeja naive. Zgradu Tvornice duhana Zagreb koja je godinama stajala prazna i derutna prenamijenili smo za sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda. Hrvatski glazbeni zavod obnovit ćemo i pretvoriti u suvremeni prostor s brojnim novim sadržajima. A tu je i rješavanje druge scene HNK-a, problem o kojem se govori desetljećima.
Ovaj tjedna potpisan je ugovor s izvođačima za konstrukcijsku obnovu spremišta u Adžijinoj ulici, a nakon toga započet će izgradnja druge scene koja će imati veličinu pozornice u glavnoj zgradi i bar tristotinjak mjesta u gledalištu. Sredstvima Fonda solidarnosti obnavljamo i gradimo nove depoe u Kerestincu i Jastrebarskom što će dugoročno riješiti potrebe baštinskih institucija za adekvatnom pohranom građe.
- Kakvo je sad stanje u HNK u Zagrebu?
- Vjerujem da je jako dobro. Sve premijerne izvedbe u mandatu intendantice Ive Hraste Sočo publika i kritika dočekale su s pohvalama. Sve su predstave rasprodane, a kao što sam ranije rekla, potpisali smo i ugovore i najavili obnovu kompleksa u Adžijinoj ulici i izgradnju druge scene.
Procedure, institucije i mandati
- Bilo je dosta reakcija oko kadroviranja u HNK u Splitu i Rijeci. O čemu je riječ i kakav će biti epilog?
- Iskoristila sam zakonsku mogućnost kako bih poslala poruku da moramo poštivati procedure, institucije i mandate. Čim je Gradsko vijeće grada Splita imenovalo novog intendanta u zakonom propisanoj proceduri, odmah sam ga potvrdila, čestitala mu i najavila da ću ga imenovati i za ravnatelja Splitskog ljeta. U Rijeci Kazališno vijeće nastavlja s opstrukcijom rada Kazališta, ali nadam se da će razum prevladati u interesu umjetnika i umjetnosti. Kao ministrica, nijednog ravnatelja nisam smijenila prije isteka mandata, bez obzira koja ga je politička opcija imenovala, a svima koji su uspješno radili svoj posao dala sam novi mandat. Apeliram na jedince lokalne samouprave da ne vode političke ratove preko leđa ravnatelja kulturnih institucija, nego da ulažu u kulturu i daju podršku radu kulturnih institucija na dobrobit svojih građana.
- Mediji su poseban problem, jer naklade padaju. Može li država više pomoći da ne dođe do gašenja tiskovina? Što je sa lokalnim medijima?
- Hrvatska ima dobar sustav potpore elektroničkim medijima kroz Fond za poticanje pluralizma medija. Sredstva za potpore lokalnim medijima osiguravaju se iz sredstava koje HRT prikupi kroz pristojbu. U okviru novog Zakona o medijima koji pripremamo osmislit ćemo model potpore tiskanim medijima.
- Zašto Hrvatska još uvijek nema ozbiljnu novinu na nacionalnom planu koja bi, poput nekad Vjesnika, dala akcent na vanjskoj politici i kulturi?
- To je pitanje za novinare i urednike, ne za ministricu.
- Izdavači muku muče zbog skupih troškova tiskanja, papira, a inače su naklade male. Što država tu može učiniti?
- Jedno od područja kulturne politike u koje smo najviše uložili u našem mandatu jesu upravo knjiga i nakladništvo. Povećali smo naime sredstva za oko 40 posto. Podsjetit ću da smo u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara uspjeli spasiti sektor od propasti koja je prijetila na početku prvog mandata stečajem Algoritma. Realizirali smo brojne projekte poticanja čitanja, uložili u nove knjižare, knjižnice. Posebno veseli da se sredstvima iz našeg natječaja Poticanja poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama otvorilo oko 20-tak novih knjižara. Od ove godine pokrenut ćemo i novi model otkupa knjiga.
- Ima li još napetosti između HAZU-a i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti?
- U području obnove surađujemo dobro, putem Ministarstva kulture i medija obnavlja se desetak zgrada HAZU-a u gradu Zagrebu. Na žalost, meni neobjašnjiva odluka uprave HAZU-a da sudskim putem oduzme jednu sliku iz nacionalnog muzeja narušila je odnos i povjerenje. Nadam se da će HAZU održati svoju riječ i da neće u budućnosti pokretati takve nepotrebne i skupe sudske procese.
Dobre godine za hrvatski film
- Imali smo dobru godinu za hrvatski film, hoće li tako biti i u budućnosti?
- U našem mandatu gotovo smo udvostručili proračunska sredstva za potporu filmskoj industriji, istodobno vodeći računa i o povećanju sredstava za sustav poticaja. Također, putem Zakona o elektroničkim medijima osigurali smo i nove izvore financiranja, tu prvenstveno mislim na četiri posto obveze ulaganja u hrvatski film od strane streaming platformi. Kad govorimo o posljednje dvije godine, treba naglasiti da je 2021. godina bila jedna od najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije s više od 300 prikazivanja a međunarodnim festivalima, uključujući i tri najveća; u Berlinu, Cannesu i Veneciji na kojima je osvojeno više desetaka vrijednih nagrada, uključujući i Zlatnu kameru u Cannesu.
Uspjesi su nastavljeni i u 2022. godini s više od 80 hrvatskih filmova koji su prikazani na više od 60 festivala. Vesele naravno i podaci da se postupno i publika vraća hrvatskom filmu u kinima. A hoće li filmovi doprijeti do gledatelja ili postići uspjeh na festivalima ovisi o producentima, redateljima, glumcima i ostalim umjetnicima. Ipak, moram istaknuti da sam posebno sretna da su ovu godinu obilježila vrhunska postignuća brojnih debitanata koji su snimili svoje prve filmove i odmah osvojili brojne nagrade na festivalima. Činjenica da brojni talentirani mladi ljudi odabiru karijeru u filmu i drugim kreativnim industrijama za mene je nešto na što svi moramo biti ponosni.
- Koje bi investicije u kulturi u posljednje vrijeme posebno izdvojili?
- Puno je investicija koje smo realizirali ili koje ćemo realizirati u ova dva mandata diljem Hrvatske iz nacionalnih ili EU sredstava, a paralelno s obnovom potresom stradalih kulturnih dobara. Među njima sigurno je važna izgradnja knjižnice u Vinkovcima kao posljednje knjižnice srušene u Domovinskom ratu koja nije obnovljena, a čije otvorenje očekujemo ove godine. Također treba istaknuti i obnovljene knjižnice u Požegi, Varaždinu, Garešnici i Biogradu na moru.
Obnovljena su i revitalizirana vrijedna kulturna dobra poput Tvrđave svetog Ivana u Šibeniku i Providurove palače u Zadru. Otvoren je novi stalni postav muzeja u Virovitici, a u idućih godinu dana Hrvatski sportski muzej će prvi put sa suvremenim postavom otvoriti vrata posjetiteljima. Ne zaboravimo kompleks Benčić koji se pretvara umjetničku četvrt Rijeke, kao i obnovu i revitalizaciju istarskih kaštela Morosini-Grimani i Petrapilosa. Jedna od većih investicija bila je i obnova Arheološkog muzeja Istre zajedno s Malim rimskim kazalištem koje će postati nova kulturna atrakcije.
Putem EU fondova u ovoj godini trebala bi biti dovršena obnova bivšeg samostana sv. Nikole u Zadru, u kojem je smješten UNESCO-ov Međunarodni centar za podvodnu arheologiju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
