Hrvatska stranka umirovljenika na čelu s predsjednikom Veselkom Gabričevićem pokušava obnoviti svoju političku mladost. Dužnosnici stranke stalno su na terenu ne bi li podigli rejting do narednih izbora, ne izbjegavaju medijske nastupe i rade na proširenju broja članova. Predsjednik Gabričević, kao profesionalni vojnik koji je vodio i obranu Dubrovnika u Domovinskom ratu te je kasnije bio zapovjednik vojnog učilišta, ima čin generala Hrvatske vojske, ali u razgovoru se ne uočava njegova profesionalna prošlost. Govori otvoreno o svemu, pa i o potezima njegovog prethodnika Silvana Hrelje, čije zasluge priznaje, ali ne i prelazak u vladajuću većinu.

- Vaša posljednja inicijativa kao predsjednika HSU-a – da svi umirovljenici trebaju dobiti božićnicu od 100 eura – u javnosti je dobro odjeknula. Kakav je bio odjek iz Banskih dvora?

- Banski dvori se još nisu oglasili, iako smo o našoj inicijativi u lipnju izvijestili matično ministarstvo, a u listopadu tijekom sastanka i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

- Na neki način, HSU je dio vladajuće većine. Kako to da nisu reagirali na Vaš prijedlog?

- Dobro ste rekli, na neki način. Naš saborski zastupnik Silvano Hrelja koji je izabran na listi HSU-a dao je potporu vladajućima, ali kako kaže, u svoje osobno ime. To je čudno, jer ne bi godinama bio saborski zastupnik da nije član HSU-a i da nije bio u koaliciji sa SDP-om na posljednjim parlamentarnim izborima. Naknadno je dao potporu HDZ-u i vladajućoj većini, iako je najprije tvrdio da ne može dati potporu vladajućima. Odjednom je ipak samoinicijativno dao potporu HDZ-u pa treba njega pitati za razloge u promjeni mišljenja.

- HSU je uvijek bio partner SDP-a?

- Da, i na prošlim i pretprošlim izborima kada smo dobili tri, odnosno dva saborska zastupnika, od kojih nas je jedan odmah napustio. Dok smo bili u koaliciji s SDP-om nismo riješili niz problema koje tište umirovljenike. Od dosmrtnog uzdržavanja do prestanka plaćanja tri posto mirovine za zdravstveno osiguranje za one koje imaju mirovine veće od 7.200 kuna. Tražimo i da se zakonski uredi pitanje božićnice ili trinaeste mirovine, koja bi stizala u prosincu svake godine.

- Zbog čega ove godine tražite 100 eura božićnice, ni manje, ni više?

- Želimo da se to uredi kao u drugim državama Europske unije. Naši susjedi Slovenci dobivaju – na razini svih umirovljenika – ljetni regres od 300 eura. Kod njih je prosječna mirovina pet tisuća kuna, dok je kod nas prosjek 2.868 kuna. Ako oni mogu na prosječnu mirovinu dati toliko, onda bi bilo primjereno da hrvatski umirovljenici imaju božićnicu od sto eura. U Austriji je zakonom predviđena 13. mirovina, kao i u Italiji. U drugim zemljama su također razne pogodnosti za umirovljenike. Pa u Švicarskoj je prosječna mirovina jedanaest tisuća kuna. Zato su kruzeri sada tijekom zimskih mjeseci puni europskih umirovljenika s dobrim primanjima.

- Može li to državni proračun platiti, božićnice koje tražite koštale bi oko 900 milijuna kuna?

- Zašto ne bi mogla? Pogledajte koliko imamo problema s korupcijom i sivom ekonomijom, svake godine u vjetar ode osam i pol milijardi kuna na taj način. Posljednjom pljačkom u Ini nestalo je milijardu kuna. Spriječena je pljačka u nabavi kukuruza za robne rezerve od 500 milijuna kuna. Dakle, novca ima, samo on negdje curi, odnosno pitanje je kako se njima upravlja.

- Brojni gradovi i općine dijele božićnice umirovljenicima.

- Gradovi i općine podijele umirovljenicima više od milijardu kuna. Neki gradovi, kao Umag, daju pojedinim umirovljenicima i po četiri tisuće kuna, neke općine daju po sto kuna, druge ne daju ništa.

- Što su gradovi manji, to su božićnice veće. Zagreb se ne može mjeriti s Umagom?

- Točno, ali to zavisi i o osjetljivosti prema umirovljenicima. Jasno je da Zagreb ima dvjesto tisuća umirovljenika, ali i golemi proračun, za razliku od Umaga. Očito je da su u Umagu senzibilniji, da osjećaju probleme umirovljenika. Nama u HSU-u nije važno koja će stranka koja je stranka na vlasti u jedinicama lokalne uprave i samouprave, već da služi narodu pomoći i da doista učini više za umirovljenike.

- U Umagu je SDP na vlasti. Kad je HSU bio s SDP-om na vlasti, u Vladi Zorana Milanovića, nije se uspjelo dogovoriti povećanje obiteljskih mirovina sa 70 na 77 posto ili da će se moći dobivati 27 posto mirovine preminulog bračnog druga. Kako je to s HDZ-om uspjelo?

- HDZ je u svom predizbornom programu imao ovu mjeru koja je i realizirana. To pitanje se dugo postavljalo, a često je zastupnik Hrelja govorio da se to još ne može provesti. No, konačno je to realizirano i nama je drago zbog toga bez obzira tko je na vlasti.

- Koliko će to uopće podignuti životni standard umirovljenika s obzirom na inflaciju i poskupljenje svega?

- Moramo priznati, ne mnogo, ali svakako će im dobro doći. Prosječna mirovina je manja je od 38 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Kada je HSU prvi puta uputio prijedlog zakona o božićnici u saborsku proceduru, 2006. godine, tada je prosječna mirovina iznosila više od 42 posto prosječne plaće. Sve dok ne prođe 60 posto prosječne plaće nećemo na zelenu granu. Danas u Hrvatskoj 700 tisuća umirovljenika ima manju mirovinu od tri tisuće kune. Prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, potrošačka košarica ili granica siromaštva za jednu osobu iznosi 3.038 kuna.

- Vlada je nastavila zamrzavanje određenih prehrambenih artikala, ograničene su cijene energenata. Što će se dešavati nakon 31. ožujka kad se cijene odmrznu?

- Kada se to dogodi počet će još veća borba za preživljavanje. Barem kad su u pitanju umirovljenici, a veliki dio će teško preživjeti i ovu zimu. Srećom, dio jedinica lokalne samouprave pomaže umirovljenicima drvima za ogrjev, vaučerima za struju, hranom... Znači, ni ovaj Božić mnogima neće biti blagdanski i punog stola.

- HSU traži i češće usklađivanje mirovina?

- Mirovine se sada usklađuju dva puta godišnje, što je uređeno zakonom, ali ono zaostaje za poskupljenjima. Posljednje usklađivanje bilo je 6,18 posto, a godišnja inflacija iznosi 13,2 posto. Dakle, umirovljenici su i uz usklađivanje zakinuti. Zbog toga tražimo kvartalno usklađivanje i na osnovu drukčijih parametara. Svjesni smo da su to velika sredstva iz proračuna, ali ljudi iz vrha se trebaju spustiti da vide kako se živi u umirovljeničkim sredinama. HSU ne traži ništa za sebe, nego za sve umirovljenike i starije osobe.

- Od HSU-a kao interesne stranke to se i očekuje?

- Kad malo bolje pogledate, sve stranke su interesne, samo to ne priznaju. Jer, ako nisu interesne, zašto na funkcije ne dolaze isključivo stručnjaci, nego osobe s političkom podobnošću?

- Hrvatska ulazi u eurozonu. Stvara li to stanoviti strah ili oprez u starijoj populaciji?

- Ne stvara strah nego nedoumice. Upravo u toj populaciji ima dosta ljudi s nižim obrazovanjem i žive u ruralnim sredinama, pa će se šokirati kad dobiju dvije-tri novčanice mirovine. Ni preračunavanje valute im neće biti lako pa smo s tim ciljem od HNB-a zatražili određenu količinu Euro konvertora. Postoji mogućnost da ih i netko prevari, razne usluge se mogu zaokružiti na više na štetu svih korisnika.

Povezane vijesti

• Za "produžene" penzije potrebne 2 milijarde kuna
• Umirovljenici na pragu siromaštva
• U subotu na tržnici potpisivanje peticije za umirovljenike