Aktualni sraz političkih svjetonazora u HDZ-u možda se može - vrlo uvjetno - nazvati sukobom briselskog i klerikalno-zavičajnog lobija. Za premijera Plenkovića može se primijeniti opis kojim je Milijan Brkić ocrtao Zorana Milanovića - da je "briselski ćato", dok za samog Brkića postoji niz zanimljivih javnih usporedbi. Bivši predsjednik Ivo Josipović nazvao ga je, na primjer, Monostatosom, zlim junakom iz Mozartove "Čarobne frule"

Početak političke jeseni - najavljene urnebesnim saborskim Aktualnim prijepodnevom prošle srijede - svakako obilježavaju nova prebrojavanja, zbrajanja i sabiranja u redovima političke kaste.

Računa se tko je sve u saborskoj većini, tko je gdje u HDZ-u i SDP-u, koliko zapravo mandata ima Milan Bandić te jesu li pripadnici manjina još uvijek dio vladajuće ekipe. Ipak, samo su dva izračuna bitna za stabilnost Vlade i političkog sustava. Riječ je o saborskoj većini koja Andreju Plenkoviću treba da opstane kao premijer, te o broju nezadovoljnika unutar HDZ-a koji mu žele izmaknuti predsjedničku fotelju na Trgu Žrtava fašizma.

Drugim riječima, tko će Plenkoviću dati ruku da nastavi započeto i tko ima interes da s pozicija unutarstranačkog nezadovoljstva - nakon posljednjeg loma s Darkom Milinovićem i predstojećeg s Ivanom Penavom - svrgne političara koji je plivati naučio u Bruxellesu, dok mu je domaća politička močvara još uvijek voda duboka…

Okidač promjena mogao bi biti skorašnji prosvjed u Vukovaru. Tamo bi 13. listopada HDZ-ov gradonačelnik Penava trebao održati prosvjed zbog sporog rada policije i pravosuđa na procesuiranju ratnih zločina iz Domovinskog rata, kritizirajući upravo državne resore u kojima su ključni ljudi pripadnici mekše ili lijeve struje HDZ-a. Penava kao dodatak svojoj kritici otvoreno najavljuje preispitivanje koalicijske suradnje HDZ-a i SDSS-a, čemu se pridružuje i dio tvrde ili desne struje stranke koji bi o tome čak održao i tematsku sjednicu Sabora.

Uspije li akcija izbacivanja SDSS-a iz redova vladajuće većine, teško će biti izbjeći izvanredne parlamentarne izbore. Naime, uz Milorada Pupovca i dvoje njegovih zastupnika, posve je moguće da bi još nekoliko zastupnika iz redova nacionalnih manjina, poput Furia Radina, otišlo s vlasti u oporbu. Manjak od 4-5 zastupnika Plenković teško može nadoknaditi. Iako ga od početka jesenskog zasjedanja podržava i bivši SDP-ovac Zdravko Ronko, koji se upisao u saborski klub Stranke rada i solidarnosti Milana Bandića, većina je pod sve krupnijim znakom pitanja. U Sabor bi se mogao vratiti izbačeni HDZ-ov desni lider Darko Milinović (koji je najavio odluku do kraja godine) i uzeti jedan većinski mandat, podrška Tomislava Sauche ovisi o tome hoće li završiti u zatvoru, dok predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja najavljuje "projektnu suradnju" s Vladom. Dakle, svako dizanje ruku imat će svoju cijenu.

U saborske nesvrstane pripada i Milanka Opačić koja je netom otišla iz SDP-a, ali ne očekuje se kako će tako brzo pretrčati u šator parlamentarne većine gdje sjedi niz živopisnih karijera - od Branimira Glavaša do Gorana Dodiga. (Dubravko GRAKALIĆ)

Povezane vijesti

• Plenković: HDZ je otvoren za partnerstva sa strankama Domoljubne koalicije ili izvan nje
• Plenković: Izgradit ćemo Istarski ipsilon, dovršiti bolnicu…
• Plenković: HDZ kreće u konkretne dogovore o stabilnoj vladi