ZAGREB
ZSE: Crobex10 oslabio treći tjedan zaredom, promet skroman
(Hina/EPA)
Dionički indeksi Zagrebačke burze protekloga su tjedna zabilježili tek blage pomake, uz različite predznake i skromnu likvidnost, jer su investitori na oprezu zbog oštrog pada cijena dionica na svjetskim burzama.
Crobex indeks ojačao je protekli tjedan skromnih 0,03 posto, na 1.983 boda, prekinuvši 2-tjedni negativni niz. No, Crobex10 nastavio je kliziti treći tjedan zaredom, oslabivši 0,26 posto, na 1.181 bod.
Među sektorskim indeksima, najviše je na gubitku bio Crobexturist, za 2,14 posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 9,11 posto.
Redovni dionički promet iznosio je 22,16 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna više nego u tjednu ranije.
Uz to, ostvareno je i gotovo 6,6 milijuna blok prometa. Pritom je 4 milijuna kuna zabilježeno u blok transakciji dionicom HPB-a, po cijeni dionice od 800 kuna, a gotovo 2,6 milijuna dionicom Tankerske Next Generation, po cijeni od 66 kuna za dionicu.
U redovnom trgovanju najveći promet ostvaren je dionicom Valamar Riviere, 4,5 milijuna kuna. Cijena joj je pala 3,73 posto, na 31 kunu.
Po likvidnosti je slijedila dionica Atlantske plovidbe, s 3,66 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala 2,63 posto, na 430 kuna.
Dionicom HT-a ostvareno je, pak, 2,44 milijuna kuna prometa, uz rast cijene za 1,34 posto, na 189 kuna.
Promet od oko 1,5 milijuna kuna ostvaren je i dionicama Podravke, čija je cijena porasla 1,05 posto, na 576 kuna, te povlaštenim uzdanjem Adris grupe, čija je cijena pala 1,74 posto, na 395 kuna.
Najveći skok cijene ostvarile su dionice Vira, za 14,42 posto, na 49,2 kune, i Ingre, za 13,93 posto, na 15,95 kuna.
S druge strane, najviše su pale cijene dionica Helios Farosa, za 9,09 posto, na 8 kuna, te Slatinske banke, za 6,96 posto, na 53,5 kuna.
Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 56 dionica, pri čemu je cijena njih 29 porasla, 20 pala, a sedam stagnirala.
Na Zagrebačkoj burzi vladao je prošloga tjedna oprez jer su svjetske burze oštro pale, pod pritiskom visoke inflacije i povećanja kamatnih stopa središnjih banaka, što povećava rizik od recesije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
