ZAGREB

Žigman: U 30 godina zbog lošeg korporativnog upravljanja izgubljeno puno resursa

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Zbog lošeg korporativnog upravljanja u posljednjih 30 godina izgubljeno je jako puno resursa, što se može mjeriti u stotinama milijardi kuna, istaknuo je u srijedu Ante Žigman iz Hanfe na konferenciji "Korporativno upravljanje u Hrvatskoj", na kojoj su predstavljeni i rezultati usklađenosti kompanija na ZSE-u s Kodeksom korporativnog upravljanja.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman podsjetio je da su Hanfa i Zagrebačka burza (ZSE) prije dvije godine donijeli jedan novi i suvremeni Kodeks korporativnog upravljanja kojeg se sve kompanije izlistane na domaćoj burzi moraju pridržavati, a koji se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine.

Ustvrdio je da je u zadnjih 30 godina razvijanja tržišta jako puno resursa izgubljeno zbog lošeg korporativnog upravljanja.

"To se može mjeriti u stotinama milijardi kuna. Netko bi znanstveno mogao izračunati koliko bi BDP po stanovniku u Hrvatskoj bio veći da je bilo boljeg i kvalitetnijeg korporativnog upravljanja", izjavio je Žigman na konferenciji koju su organizirali Jutarnji list i Hanfa.

Apostrofirao je i da je hrvatskom tržištu kapitala nužno potrebno vraćanje povjerenja, a da tome može doprinijeti i Kodeks korporativnog upravljanja. Između ostalog, Žigman je istaknuo i važnost razvoja ESG strategije kao okosnice korporativnog upravljanja, koja se odnosi na izvještavanje o okolišnim, socijalnim i upravljačkim faktorima.

S obzirom na proklamirane ciljeve postizanja klimatske i energetske neutralnosti, globalno se bilježi porast zemalja koje uvode ESG regulative i strategije, a po tome prednjači Europska unija, pri čemu je Žigman podsjetio da je zelena i digitalna tranzicija jedan od osnovnih razvojnih smjerova Nacionalne razvojne strategije RH.

Napomenuo je i da na globalnoj razini većina kompanija prepoznaje važnost uvođenja korporativne ESG strategije, kao i da održivo poslovanje kompanijama donosi brojne prednosti.

Poražavajući pokazatelji u segmentu spolne strukture uprava i nadzornih odbora

Član Upravnog vijeća Hanfe Jurica Jednačak predstavio je rezultate razine usklađenosti s Kodeksom korporativnog upravljanja za kompanije uvrštene na domaću burzu za 2020. godinu, pri čemu su svi izdavatelji dionica i obveznica ispunili i dostavili upitnik, što se dogodilo po prvi puta.

Područja korporativnog upravljanja u upitniku odnosila su se tako na neovisnost članova nadzornog odbora, zatim revizijskog odbora, suradnju uprave i nadzornog odbora, upravljanje sukobom interesa, uspostavu unutarnje kontrole, spolnu raznolikost, politike primitaka te ESG politike.

Tako, po pitanju neovisnosti članova nadzornih odbora zabilježeno je određeno poboljšanje trenda, pa je lani tako udio neovisnih članova nadzornih odbora kod izdavatelja dionica iznosio 41 posto. Nadalje, 89 posto izdavatelja je lani imalo osnovan revizijski odbor, no s druge strane, napomenuo je Jednačak, neovisnost članova takvih odbora je ispod 50 posto, dok se Kodeksom sugerira da taj broj bude iznad 50 posto.

Nadalje, kada je primjerice riječ o sukobu interesa, bilježi se i porast broja prijavljenih potencijalnih sukoba interesa u odnosu na 2019. godinu, a kako je pojasnio Jednačak, te prijave se prije svega odnose na samostalna izuzeća članova upravnih i nadzornih odbora oko pojedinih odlučivanja.

Ustrojen sustav unutarnje kontrole imaju sve kompanije uvrštene na Vodeće tržište ZSE-a, a najmanje ih je s takvim sustavom na Redovnom tržištu, pa Jednačak smatra da tu postoje značajni potencijali za rast.

Pokazatelje u segmentu spolne strukture Jednačak je nazvao poražavajućima, s obzirom da od 98 kompanija uvrštenih na burzu u ispod deset posto slučajeva predsjednici uprava i nadzornih odbora su žene. Lani je 24 posto kompanija ostvarilo Kodeksom postavljene ciljeve o broju žena u upravi, a njih 28 posto po pitanju broja žena u nadzornom odboru. 

Po prvi puta u upitnik su uvrštena i pitanja o ESG politikama, što je Jednačak komentirao izrekom da se "prvi mačići u vodu bacaju", s obzirom da na Redovnom tržištu 54 posto izdavatelja nije objavilo te nefinancijske izvještaje.

Marić: Društvena odgovornost stvara razliku između poduzeća

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je da korporativno upravljanje ni u kom slučaju ne treba biti sinonim samo za privatni sektor. Pritom je istaknuo društveno odgovorno upravljanje koje vodi brigu o ljudskim pravima i društvenoj i okolišnoj održivosti, a ne samo isključivo o profitu.

Društvena odgovornost, smatra Marić, će stvarati, zapravo praktički već stvara, razliku između pojedinih poduzeća.

Društvena odgovornost uključuje i stavlja jaki naglasak na kvalitetno korporativno upravljanje, a kada je riječ o javnom sektoru, Marić je podsjetio da se zbog želje pristupanja OECD-u krenulo u implementaciju određenih preporuka te organizacije za korporativno upravljanje u trgovačkim poduzećima u državnom vlasništvu. Te preporuke i mjere implementirane su i u nekoliko važnih strateških dokumenata, kao što su Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te onih vezanih za ulazak u eurozonu, napomenuo je.

Marić je rekao da je na jučerašnjem sastanku Vijeća ministara EU-a nastavljena rasprava i oko Unije tržišta kapitala, a ocijenio je da bi ona mogla zaživjeti u relativno skorom vremenu.

Podsjetio je i da Vlada za ovu godinu prognozira gospodarski rast od oko devet posto, no i apostrofirao da su još prisutni izazovi poput pandemije i inflacije, koje treba pokušati minimizirati. S druge strane treba se fokusirati i na one pozitivne rizike, kao što su ulazak u Schengen i eurozonu, koji bi trebali dati snažan poticaj svim segmentima hrvatskog gospodarstva.

Pritom, Marić je rekao da je željeni ulazak u eurozonu s početkom 2023. godine "jako realan", naravno pod uvjetom da se ispune svi kriteriji.

Također, veliki pozitivan rizik predstavlja i implementacija NPOO-a, pri čemu je Marić naglasio i potrebu reformi koje bi trebale ojačati otpornost, kako bi bili još spremniji za buduće krize.

U godinama koje slijede, zaključno je poručio Marić, ključni i osnovni zadatak treba biti podizanje potencijalne stope gospodarskog rasta. Pritom, jedan od osnovnih preduvjeta i pokretača povećanja tog potencijalnog rasta je odgovorno korporativno upravljanje u privatnom i javnom sektoru.

Atlantic Grupi nagrada za najbolju usklađenost s korporativnim upravljanjem na Vodećem tržištu ZSE-a

Na konferenciji je održana i dodjela priznanja najboljim izdavateljima dionica u Hrvatskoj prema Godišnjem izvješću o korporativnom upravljanju za 2020. godinu. Nagrade su društvima dodijeljene u tri kategorije - za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja na Redovitom, Službenom i Vodećem tržištu Zagrebačke burze.

U segmentu Redovitog tržišta nagrada je pripala hotelijerskom društvu Modra špilja iz Komiže, za Službeno tržište Hrvatska poštanska banka, a za Vodeće tržište Atlantic Grupa.

Nagradu je u ime Atlantic grupe preuzeo predsjednik Uprave Emil Tedeschi, koji je poručio da ova nagrada nije slučajna jer cijela kompanija ulaže velike napore u podizanju standarda, pri čemu je odnos prema zajednici i u konačnici okolišu te planeti od izuzetne važnosti.

"Uzalud nam profit ako nećemo imati gdje ulagati. Život je puno više od novca", poručio je između ostalog Tedeschi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum