Vlada je u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za kreditno zaduženje kod Europske investicijske banke u iznosu od 63 milijuna eura, radi refundacije već utrošenih sredstava HEP-a u projekte iz segmenta obnovljivih izvora energije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da se Hrvatskoj elektroprivredi daje suglasnost za kreditno zaduženje sa svrhom pokrivanja troškova šest projekata - jedne vjetroelektrane i pet solarnih elektrana, te na taj način refundacije sredstava utrošenih za izgradnju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.    

Nacrtom ugovora o dugoročnom kreditu s Europskom investicijskom bankom nisu predviđeni instrumenti osiguranja poput mjenica, zadužnica i dr.

Vlada je donijela i odluku o donošenju programa energetske učinkovitosti za dekarbonizaciju energetskog sektora. Program je, inače, uključen u Nacionalni plan za oporavak i otpornost.

Ministar Ćorić kazao je da će se program  koristiti kao temelj za planiranje investicija unutar višegodišnjeg financijskog okvira za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje do 2030. godine, te za razdoblje od 2031. do 2050. godine. 

"Ukupna investicija bez PDV-a za povećanje energetske učinkovitosti centralnih toplinskih sustava u razdoblju do 2030. godine iznosi oko tri milijarde kuna, a u razdoblju od 2031. do 2050. godine 1,34 milijardi kuna. Investicijom poticanja energetske učinkovitosti toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora iz NPOO-a na raspolaganju je više od 225 milijuna kuna", rekao je Ćorić, dodavši da je za sektor industrije, također prema NPOO-u, na raspolaganju 460 milijuna kuna, u svrhu realizacije tog programa.   

Za jačanje tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća 616 milijuna kuna

Vlada je u četvrtak donijela i Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2026., vrijedan 616 milijuna kuna.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da će se reformska mjera realizirati kroz dvije podmjere - izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće te jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe hranom.

Logističko-distributivni centar (LDC), kako je kazala Vučković, imat će kapacitet od minimalno 3.000 tona do maksimalno 12.000 tona skladišnog prostora i tome prilagođenog logističkog prostora, a predviđeno je da budući logističko-distributivni centri koriste će obnovljive izvore energije i putem kapaciteta za preradu, doradu, sortiranje, pakiranje, unaprjeđenje trženja doprinose smanjenju otpada i rasipanja hrane. 

Cilj jačanja položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe je poboljšati upravljanje i financijsku održivost proizvođačkih organizacija, a proizvođačima omogućiti preuzimanje važnije uloge u upravljačko-vlasničkoj strukturi logističko-distribucijskih centara.

Sva ulaganja, kako je rekla Vučković, će biti dovršena do 30. lipnja 2026. godine.

Povezane vijesti

• Vlada: Za osvojeni saborski mandat 180 tisuća kuna
• Orešković: Ja sam domoljub, čast mi je pomoći svom narodu
• HDZ i Most u ponedjeljak pregovaraju o sastavljanju vlade