Dražen Oreščanin je na čelu UGP-a, udruge koja je u mjesec dana skupila 11.000 članova
Udruga se oglasila tijekom vikenda sa zahtjevom za promjenu zakona u slučajevima u kojima su dužnosnici smijenjeni zbog optužbi za kriminal. Jedan od postulata UGP-a je "više pravde" pa poduzetnici smatraju da jedna od hitnih reformi mora biti reforma pravosuđa i realizacija očekivane prvostupanjske presude optuženima u aferi Vjetroelektrane u roku od godinu dana
Glas poduzetnika, udruga mikro, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih i svih zaposlenika u privatnom sektoru, postaje sve aktivnija i glasnija. Ono što je u drugoj polovici ožujka ove godine započelo kao neformalna inicijativa skupine građana koji su osjetili potrebu da se udruže i podijele s nekim svoja razmišljanja i probleme, vrlo brzo je preraslo u veliku udrugu čiji je cilj konkretnim prijedlozima nužnih i hitnih ekonomskih mjera i reformi upućenih Vladi i državnim institucijama, ubrzati ekonomski oporavak cijelog društva te izgraditi zdrave temelje za bolju verziju Hrvatske. Inače, Udruga Glas poduzetnika u samo mjesec dana od osnivanja prikupila je više od 11.000 članova, a Udrugu podržava više od 200.000 građana Hrvatske. Udruga obuhvaća čak 70 posto radnika u privatnom sektoru koji su prije svega građani ove države od koje zahtijevaju manje poreza, poticanje rada u svakom pogledu, veću digitalizaciju javnog sustava i pravednije i efikasnije pravosuđe.
Stručnost i nezavisnost sudaca
Udruga se oglasila i tijekom vikenda, sa zahtjevom za promjenu zakona 6+6 u slučajevima u kojima su dužnosnici smijenjeni zbog optužbi za kriminal. Jedan od postulata UGP-a je "više pravde" pa poduzetnici smatraju da jedna od hitnih reformi mora biti reforma pravosuđa i realizacija očekivane prvostupanjske presude optuženima u aferi Vjetroelektrane u roku od maksimalno godinu dana.
- Čak 97 posto anketiranih članova smatra da Josipa Rimac ne bi smjela nastaviti primati plaću po modelu 6+6 narednih godinu dana, te smatraju da se time ismijavaju porezni obveznici. Sudstvu i upravi u najkraćem roku treba osigurati stručnost i nezavisnost, te materijalne uvjete za uspješan rad. Uvođenje javno dostupne valorizacije rada sudaca, te nastavno na to utvrđen sustav nagrađivanja kao i predviđenih negativnih posljedica, ovisno o učinkovitosti u radu. Nužno je propisati krajnje rokove u kojima se stanje u svim javnim registrima, a posebno zemljišnim knjigama ima urediti, a mjerljivi rezultat reforme pravosuđa bio bi da se u svim prvostupanjskim sudskim postupcima presude donose unutar jedne godine, a u drugostupanjskim postupcima unutar šest mjeseci. Efikasno pravosuđe je preduvjet za uspješno društvo. Zgroženi smo korupcijom na svim razinama. Ovo nije društvo kakvo želimo! Hrvatska 2.0 mora biti država u kojoj će svi procesi biti transparentni, u kojoj zbog brzog i efikasnog pravosuđa koruptivne radnje neće ni biti opcija. UGP ide do kraja, ljudi i stranke koji su doveli Hrvatsku u ovo stanje sigurno ne mogu biti nositelji promjena, rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika.
Transparentno trošenje novca
Prezasićeni dugogodišnjom situacijom, najavljuju da će od sljedećih parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade davati javno mišljenje o svakom planiranom imenovanju ministara, pomoćnika, državnih tajnika i ljudi na rukovodećim pozicijama u tijelima javne uprave i javnim poduzećima, da bi spriječili da na takva mjesta dolaze ljudi bez stručne reputacije i upitnog poštenja.
Nadalje, članovi GUP-a se žale da im jako smeta rad na crno jer smanjuje njihovu konkurentnost. No, većina njih misli da su upravo previsoki porezi i nameti glavni uzroci zašto pojedinci pribjegavaju takvom poslovanju.
Prema svim relevantnim istraživanjima Hrvatska, uz Bugarsku, ima najveći postotak sive ekonomije u Europi, a ovisno o istraživanju on se kreće od 25 do čak 35 posto. Iako su svjesni da je ovo jedna kompleksna i slojevita tema, čak 65 posto anketiranih članova UGP-a smatra da je za tako visoku stopu sive ekonomije glavni krivac skupa i neefikasna država, s bujajućom administracijom koju sve manje poduzetnika uspijeva pratiti i zadovoljiti sve zahtjeve. Preduvjet za suzbijanje rada na crno je, smatraju oni, pravedno i jednakomjerno oporezivanje prihoda od svih vrsta rada i prihoda od imovine, te transparentan i efikasan javni sektor, uz smanjenje troška ogromnog državnog aparata, jer bi to direktno smanjilo i porezno opterećenje svih građana. Umjesto represije inspekcija, smatra Oreščanin, potrebno je zakonsku regulativu postaviti na način da rad na crno ne bude isplativ i povoljniji u odnosu na legalan rad.
U skladu sa svojim ciljevima, UGP se oglasio i odmah nakon što je najavljeno da bi Hrvatska mogla dobiti oko 10 milijardi eura kroz plan za spas gospodarstva Europske unije, jer smatraju da je ovo prilika za podizanje konkurentnog gospodarstva koja se nikako ne smije prokockati zbog osobnih ili stranačkih interesa. Ono što UGP smatra najvažnijim u ovoj situaciji je potpuno transparentno korištenje tih sredstava.
Nepovjerenje u državne strukture
- Pitali smo naše članove i građane gdje će biti investirana najavljena sredstva, pa je ispalo da se oko 70 posto ispitanika boji da će novac, ako i kada ga dobijemo, biti korišten na krpanje minusa u proračunu i ubacivanje u javni sektor. Dodatnih 25 posto vjeruje da će sredstva otići politički podobnima preko raznih projekata, osmišljenih samo za njih, malih 2,3 posto vjeruje da će sredstva biti jednako raspodijeljena između javnog i privatnog sektora, a svega 1,4 posto ispitanika misli da će sredstva biti investirana u privatni sektor, to jest u razvoj Hrvatske. Rezultati pokazuju poslovično nepovjerenje privatnog sektora prema državnim strukturama, njihovoj efikasnosti i transparentnosti. Iako je još nejasno koji će biti mehanizmi raspodjele i kontrole, svakako je dobar trenutak za ukazati na potencijalne probleme u tim procesima. Ono što nas ohrabruje jest to da su ideje vodilje za korištenje sredstava, postavljene od EU, usklađene sa zahtjevima udruge Glas poduzetnika, istaknuo je Oreščanin.
Raspodjela novca iz EU
Čak 70 posto ispitanika boji se da će novac (10 milijardi eura), ako i kada ga dobijemo, biti korišten na krpanje minusa u proračunu i ubacivanje u javni sektor. Dodatnih 25 posto vjeruje da će sredstva otići politički podobnima preko raznih projekata, osmišljenih samo za njih, malih 2,3 posto vjeruje da će sredstva biti jednako raspodijeljena između javnog i privatnog sektora, a svega 1,4 posto ispitanika misli da će sredstva biti investirana u privatni sektor, to jest u razvoj Hrvatske.