Brodnjak ističe da žele ući na hrvatsko tržište, ali za to je potreban politički dogovor dviju država: 'Uvjereni smo da se to može postići u promijenjenim okolnostima.'

Logar i Brodnjak razgovarali su o planovima najveće banke u jugoistočnoj Europi, također u vezi sa strateškim prioritetima slovenske države, otkrilo je Ministarstvo vanjskih poslova, piše ljubljansko Delo.

Brodnjakov politički manevar je logičan potez znamo li da je spor između tadašnje ljubljanske banke i njezine nasljednice NLB-a s jedne strane i hrvatskih štediša s druge trajao više od dva desetljeća.

Završen je tek krajem prošle godine kad je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio da Slovenija ne može tužiti Hrvatsku u ime Ljubljanske banke za povredu ljudskih prava i proglasio se nenadležnim za tužbu tešku gotovo 430 milijuna eura, piše tportal.

Taj međunarodni sud je prihvatio hrvatske argumente i zauzeo stav da Ljubljanska banka nije nevladina organizacija, već je usko povezana s državom, pa Slovenija ne može u njezino ime tužiti za povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Slovenija je spor pokrenula 2016. zbog povrede nekoliko prava iz Konvencije zbog načina na koji su hrvatske sudbene i izvršne vlasti postupale u vezi potraživanja Ljubljanske banke prema hrvatskim trgovačkim društvima.

No, Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju. Ljubljanska banka je radi ostvarivanja naplate neplaćenih i dospjelih potraživanja po kreditnim zajmovima i jamstvima, pred hrvatskim sudovima od 1991. pokrenula brojne parnične postupke protiv hrvatskih trgovačkih društava koja su poslovala većinom u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, piše tportal.