SVJETSKA TRŽIŠTA: Zaustavljen pad azijskih burzi, trgovanje nesigurno

(Hina/EPA)

Na azijskim je burzama u utorak većina burzovnih indeksa u blagom plusu, no trguje se nesigurno jer ulagači ne mogu procijeniti kolike će biti gospodarske štete od širenja koronavirusa u svijetu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,1 posto, nakon što je jučer pao oko 5 posto i zaronio na najnižu razinu od 2017. godine.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,3 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Singapuru. U Australiji su, pak, skočile više od 5 posto, ali nakon što su dan prije potonule gotovo 10 posto.

U Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji burzovni su indeksi u minusu između 0,2 i 2,4 posto.

Nakon jučerašnjeg oštrog pada, azijske se burze pokušavaju stabilizirati, no ulagači su nesigurni jer ne mogu procijeniti kolike će biti gospodarske štete od udara koronavirusa.

Ekonomski utjecaj teško utvrditi

"Problem je u tome što imamo neizvjesnost koju je teško odrediti. Ekonomski utjecaj ove pandemije još je uvijek teško utvrditi, a brojke se uvelike razlikuju. Sve dok postoji neizvjesnost oko procjena gospodarskih šteta, na tržištima će vladati nervoza", kaže Timothy Moe, direktor u Goldman Sachsu.

Jutros je terminski Dow Jones indeks u plusu oko 800 bodova, a na dobitku su i S&P 500 i Nasdaq indeks, pa se danas može očekivati stabilizacija na Wall Streetu, nakon što je jučer S&P 500 potonuo 12 posto.

„Kretanje američkih terminskih indeksa potaknulo je dio ulagača na kupnju dionica”, kaže Junichi Ishikawa, strateg u tvrtki IG Securities, no upozorava da uvjerljivih razloga za održivi rast indeksa.

Jučerašnji pad S&P 500 indeksa od 12 posto, pri čemu je izbrisano oko 2.690 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica, treći je po veličini dnevni pad u povijesti, odmah iza kraha na 'Crni ponedjeljak' 1987. godine i burzovnog sloma u listopadu 1929. godine.

Pad S&P 500 indeksa na najniže razine od prosinca 2018. godine uslijedio je nakon što je u nedjelju američka središnja banka ponovno, već drugi put u desetak dana, smanjila ključnu kamatnu stopu, i to za puni postotni bod, u raspon od nula do 0,25 posto.

Potezi koji nisu zabilježeni od financijske krize

Kako je to već drugi drastični rez kamata prije redovne sjednice Feda ovoga tjedna, ulagači se plaše da je gospodarska situacija lošija nego što se na tržištima procjenjuje.

Tim više što su i ostale najveće središnje banke u svijetu olabavile monetarnu politiku, a takvi koordinirani potezi nisu zabilježeni od financijske krize 2008. godine.

No, analitičari smatraju da povećanje likvidnosti u financijskom sustavu neće biti dovoljne i da su potrebne i hitne fiskalne mjere, s obzirom da su poremećeni nabavi lanci i potrošnja u svijetu, a da se u pokušaju da se uspori širenje koronavirusa zatvaraju državne granice, škole, restorani, kazališta...

„Fed je učinio što je mogao. Ne bih ga krivio. Ulagači se nadaju i mole za veliki fiskalni paket poticaja iz Washingtona, no nervozni su jer ga možda ne bude”, kaže David Joy, strateg u tvrtki Amerpirise Financial.

Ministri financija skupine G7 trebali bi razgovarati u utorak, što je potaknulo špekulacije da bi mogao uslijediti koordinirani fiskalni odgovor na udar koronavirusa na gospodarstva.

„Fokus tržišta preusmjerio se na fiskalni odgovor na virus. Ušli smo u obrazac u kojem tržišta nakon pada odskoče, a potom ponovno padnu”, kaže Junichi Ishikawa.

Dolar oslabio

A nakon smanjenja kamata Feda u nedjelju, dolar na valutnim tržištima postupno slabi.

Njegov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,01 bod, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,19 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 106,80 na 106,70 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura dosegnula 1,1165 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1125 dolara.

A cijene su nafte porasle nakon što su jučer potonule više od 9,5 posto. Na londonskom je tržištu jutros cijena barela ojačala 2,5 posto, na 30,80 dolara, a na američkom tržištu 3,8 posto, na 29,80 dolara.