SVJETSKA TRŽIŠTA: Tehnološki sektor pritisnuo europske burzovne indekse

(Hina/EPA)

Na europskim su burzama u srijedu ujutro indeksi pali, pri čemu je pod najvećim pritiskom tehnološki sektor, što je posljedica slabijih nego što se očekivalo poslovnih rezultata nekoliko kompanija.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u pet tjedana.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,10 posto, na 7.006 bodova, a pariški CAC 0,05 posto, na 6.248 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,09 posto, na 13.065 bodova.

Najviše su jutros pale cijene dionica u tehnološkom sektoru, u prosjeku 1,7 posto, jer su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati tehnoloških divova, kao što su Alphabet i Microsoft.

A na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,8 posto i odmaknuo se od najniže razine u dvije i pol godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,8 posto.

Najviše su jutros skočile cijene dionica na kineskim tržištima, što se ponajviše zahvaljuje korekciji nakon dva dana znatnog pada.

U Australiji, pak, burzovni indeks gotovo stagnira jer je ulagače zabrinuo podatak da je u trećem tromjesečju inflacija dosegnula više razine nego što se očekivalo, 7,3 posto na godišnjoj razini, što je najveći rast potrošačkih cijena još od 1990. godine.

Ostale burze prate jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom. Dow Jones ojačao je 1,07 posto, dok je S&P 500 porastao 1,63, a Nasdaq indeks 2,25 posto.

Jučer objavljeni podaci o usporavanju rasta cijena kuća i slabljenju povjerenja potrošača posljednji su u nizu podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

To inače nisu dobre vijesti za rizičnije investicije, no u kontekstu nastojanja američke središnje banke da suzbije inflaciju, to pozitivno utječe na tržište kapitala jer pokazuje da Fedovi napori daju rezultate.

A to znači da bi Fed uskoro mogao usporiti tempo povećanja kamata, a potom i okončati taj ciklus početkom iduće godine.

Doduše, i dalje se procjenjuje da će Fed na sjednici početkom studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

No, u prosincu bi povećanje moglo biti blaže.

„Započele su rasprave o svjetlu na kraju tunela po pitanju Fedova povećanja kamata. No, proći će još neko vrijeme dok ne bude poznato spušta li se inflacija s najviših razina u više desetljeća prema Fedovim ciljanim razinama”, kaže Bill Merz, direktor u tvrtki U.S. Bank Wealth Management.

Dodaje da slabljenje dolara i blago spuštanje prinosa na dugoročne obveznice omogućuje rast cijena dionica posljednjih dana.