LONDON
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europski ulagači oprezni na početku tjedna
(Hina/EPA)
Na europskim se burzama u ponedjeljak ujutro trguje oprezno jer se nastavljaju napadi Rusije na Ukrajinu i jer su cijene nafte ponovno u uzlaznoj putanji, što bi moglo ojačati inflacijske pritiske.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, nakon što je prošloga tjedna skočio više od 5 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks u plusu 0,35 posto, na 7.430 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 6.634 boda. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,06 posto, na 14.405 bodova,
A na azijskim su burzama cijene dionica blago pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je prošloga tjedna skočio više od 3 posto.
Jutros su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,9 posto. U Šangaju su blago porasle, dok se u Japanu zbog praznika ne radi.
Prošloga su tjedna ti indeksi snažno porasli zahvaljujući nadi ulagača u pozitivan ishod pregovora između Rusije i Ukrajine.
Međutim, dogovor, čini se, još nije na vidiku, a žestoki napadi ruske vojske na ukrajinske gradove ne slabe.
Prošloga su tjedna azijske burze znatno porasle i zahvaljujući porukama kineskih vlasti o novim poticajnim mjerama zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
No, kineska središnja banka jutros je ostavila kamatne stope nepromijenjene, što je razočaralo ulagače.
Kineska su tržišta pod pritiskom i zbog ponovnog rasta broja novozaraženih covidom-19, što bi moglo dovesti do novih mjera za suzbijanje širenja tog virusa, a time do usporavanja rasta gospodarskih aktivnosti.
Ulagači čekaju i hoće li Rusija isplatiti obveze od 615 milijuna dolara na obveznice koje dospijevaju ovoga mjeseca, dok bi idućega trebala isplatiti 2 milijarde dolara.
Uz to, ponovno rastu cijene nafte jer se trgovci plaše poremećaja isporuka iz Rusije zbog rata u Ukrajini. A to bi, zajedno s rastom cijena ostalih sirovina, moglo dodatno potaknuti inflacijske pritiske.
Zbog visoke inflacije u SAD-u, prošloga je tjedna američka središnja banka povećala ključnu kamatnu stopu po prvi puta od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova.
A kako bi suzbio inflaciju, koja je dosegnula najviše razine u 40 godina, Fed je najavio daljnja povećanja kamata, a to bi idućih mjeseci mogle učiniti i mnoge druge središnje banke.
Kako se razdoblje jeftinog novca bliži kraju, ulagači su manje skloni rizičnijim investicijama nego što su bili lani.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
