(Hina/EPA)
Dolar je u petak ojačao na međunarodnim tržištima prema košarici drugih najznačajnijih svjetskih valuta zahvaljujući većim kupovinama s kojima su investitori požurili uslijed sve veće panike koju izaziva epidemija koronavirusa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, tijekom prijepodneva iznosio je 97,63 boda, što znači da je bio u plusu 0,17 posto u odnosu na zatvaranje dan ranije.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,12035 dolara, nakon što mu je cijena bila pala za 0,7 posto u četvrtak nakon objave odluka sa sjednice Europske središnje banke (ECB).
Dolar je ojačao oko 1,1 posto prema jenu u odnosu na prethodno zatvaranje, na 105,81 jena. Prema funti je pak blago oslabio, skliznuvši na 1,2596 dolara za funtu.
U fokusu tržišta su potezi središnjih banaka kojima se žele ublažiti negativne posljedice epidemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost.
Norveška središnja banka u petak je smanjila ključnu kamatnu stopu za pola postotnog boda, na jedan posto kako bi smanjila štetu gospodarstvu prouzročenu koronavirusom. Izgledi za to gospodarstvo, koje se snažno oslanja na naftu, dodatno su oslabili zahvaljujući oštrom padu cijena nafte. Banka će ponuditi i izvanredne tromjesečne zajmove radi povećanja likvidnosti bankovnog sustava.
Investitori su pozitivno reagirali na takvu vijest pa je cijena norveške krune nakratko poskočila za jedan posto prema dolaru i euru.
Europska središnja banka ipak nije išla stopama američke i britanske središnje banke i na jučerašnjoj sjednici nije smanjila kamatne stope. No, najavila je novi paket poticaja koji će bankama omogućiti zajmove po stopama koje bi se mogle spustiti i do minus 0,75 posto, a povećala je i iznos kupnje obveznica.
Mišljenja u vezi ECB-ova paketa podijeljena su, pri čemu su analitičari Commerzbanka smatraju da je odluka ECB-a da ne smanji kamatnu stopu razuman izbor te predviđaju da će se euro vjerojatno oporaviti. "U kriznim vremenima ECB ne poduzima ekstremne mjere koje bi negativno utjecale na euro. Dajmo tržištima još vremena da se na to naviknu", rekli su.
Kineska središnja banka u petak je, pak, objavila da je odlučila smanjiti stopu obvezne rezerve određenim bankama za pola do jednog postotnog boda, čime se bankama oslobađa 550 milijardi juana (79 milijardi dolara) s ciljem podupiranja kreditiranja gospodarstva pogođenog epidemijom koronavirusa. Ciljano smanjenje stope, deveto po redu od početka 2018., stupa na snagu 16. ožujka.
Fokus tržišta idući će tjedan biti usmjeren na sjednicu Feda zakazanu za 17. i 18. ožujka, na kojoj mnogi analitičari sada očekuju novo spuštanje kamatnih stopa, a moguće i na nula posto. Sa sjednice očekuju i nove smjernice tržištima vezano za planirane mjere kojima bi se ublažio negativan utjecaj koronavirusa na gospodarstvo. Jučer je najavio da će u financijski sustav u kratkom roku ubrizgati 1.500 milijardi dolara.
Idući tjedan, dan nakon Feda, sjednicu će održati i japanska središnja banka Bank of Japan, kada će donijeti najnoviju odluku o monetarnoj politici. BOJ je u petak neočekivano objavio da će kupiti 200 milijardi jena (1,9 milijardi dolara) japanskih državnih obveznica s rokom dospijeća od pet do 10 godina. Pored toga, najavio je da će ubrizgati dodatnih 1.500 milijardi jena u dvotjedne zajmove, što pokazuje zabrinutost u vezi likvidnosti.