ZAGREB
Smater za odbor za marketing poljoprivrednih proizvoda i brend "hrvatska hrana"
(Hina/EPA)
Hrvatska bi za rast samodostatnosti u proizvodnji hrane uz ostalo trebala izraditi i cjelovitu strategiju marketinškog nastupa domaćeg poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda, a stručnjaci Smartera predlažu i osnivanje tzv. odbora za marketing poljoprivrednih proizvoda te stvaranja brenda "hrvatske hrane".
Iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, u priopćenju objavljenom u srijedu ističu kako je za rast hrvatske samodostatnosti u proizvodnji hrane, osim povećanja proizvodnje, udruživanja te horizontalnog i vertikalnog povezivanja u cijelom lancu od proizvodnje, otkupa, plasmana i prodaje te izvoza, potrebno, među ostalim, izraditi i cjelovitu strategiju marketinškog nastupa domaćeg poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda.
Takvu snažnu strategiju, kako se navodi, treba potom i dosljedno te dugoročno primjenjivati, a kada se ispune i svi drugi preduvjeti strateškog zaokreta, otklonit će se mogućnost izgovora domaće maloprodaje zbog čega na policama prodaju uvozne robe.
"Iako se u razdoblju lockdowna činilo da se hrvatsko tržište okreće potrošnji domaćih proizvoda, nakon vraćanja u 'novo normalno', potrošači su se opet vratili starim navikama, odnosno čini se da domaće podrijetlo proizvoda nije više primarni kriterij kupovine. To je u nekoliko poljoprivrednih grana (posebice kod voća, povrća, mesa) ponovno stvorilo situaciju domaćih viškova, odnosno situaciju drastičnog pada cijena, u kojoj proizvođači bilježe gubitke ili ostaju potpuno bez tržišta. Tržišnu situaciju dodatno je otežao izostanak turističke potrošnje, kao i ukupno veća sklonost kupaca štednji, zbog straha od krize koja nas čeka u jesen", naglašava stručnjakinja Smartera Marina Kresoja.
Istodobno, podsjećaju iz Smatreta, domaći su proizvođači pokrenuli niz inicijativa kojima su od Vlade zatražili zaštitu domaće proizvodnje, a pojedini prijedlozi išli su u smjeru zakonskog reguliranja udjela domaćih proizvoda na policama maloprodajnih lanaca. "No, danas je sasvim jasno da je na zajedničkom tržištu Europske unije ovakav oblik zaštite nedozvoljen i smatra se nelojalnom tržišnom utakmicom. Stoga zaštitu domaće proizvodnje ne treba i nemoguće je tražiti kroz zabranu uvoza ili zakonsko preferiranje domaće proizvodnje", napominje se u priopćenju.
U Smarteru procjenjuju da bi, kada bi se napravila kvalitetna analiza navika i ponašanja potrošača te kretanja na tržištu hrane, ta analiza vjerojatno pokazala da se u Hrvatskoj svi deklarativno izjašnjavamo za preferiranje domaćih proizvoda, ali kod odluke o kupnji ipak se najčešće potrošači rukovode najnižom cijenom.
"Maloprodajni lanci u Hrvatskoj ovo su razumjeli, pa se usprkos isticanju domaćeg podrijetla određenih proizvoda i dalje služe cjenovnim akcijama, kao osnovnim alatom za privlačenje kupaca. Paralelno, većina maloprodajnih lanaca lansira snažne marketinške kampanje koje možemo svesti pod zajednički nazivnik 'domaće je najbolje', a kojima žele u očima kupaca popraviti svoj image", smatraju u Smarteru.
Napominjući kako bi bilo interesantno dobiti stvarne podatke o udjelu domaćih proizvoda u njihovoj ukupnoj prodaji, podsjećaju kako je glavni izgovor trgovaca nedostatak dovoljnih količina domaćih proizvoda. U osnovi, maloprodajni lanci koriste svoje uobičajene kanale nabave i kroz ogromne volumene bore se za tržišne udjele najnižim cijenama, napominju iz Smartera.
Smarter u strategiji poljoprivrede predlaže osnivanje odbora za marketing
Iz Smartera navode i kako su u okviru svoje strategije razvoja poljoprivrede do 2030. godine predvidjeli i predložili osnivanje tzv. odbora za marketing poljoprivrednih proizvoda, kao posebne agencije povezane s Ministarstvom poljoprivrede.
Prvenstvena zadaća tog odbora bila bi izrada posebne strategije tržišnog nastupa za domaće poljoprivredne i prehrambene proizvode i provođenje ciljanih akcija te brendiranje poljoprivrednih proizvoda koji bi kupcu bili prepoznatljivi.
"Dubinskom analizom potrebno je utvrditi u kojim proizvodnjama Hrvatska može biti konkurentna, na kojim tržištima, a onda operacionalizirati politike i mjere kojima će se to postići", naglašava Kresoja.
Podsjeća da Hrvatska već danas ima niz proizvoda koji imaju bilo znak izvornosti, bilo oznaku zaštićenog zemljopisnog porijekla, i izuzetne su kvalitete te kontroliranog načina proizvodnje. "No, na žalost, u njihovu promociju ne ulažemo dovoljno, a onda niti ciljano u njihovu proizvodnju, odnosno otvaranje novih tržišta. U pravilu, naši zaštićeni proizvodi završili su kao lokalni rariteti koje proizvođači uglavnom prodaju na kućnom pragu", zamjećuje Kresoja.
Iz Smartera podsjećaju kako je Hrvatska probala tržišno promovirati domaće proizvode lansiranjem oznaka "Meso s hrvatskih farmi" ili "Mlijeko s hrvatskih farmi", ali taj projekt nikada nije tržišno zaokružen, niti je do kraja objašnjeno krajnjim potrošačima koje su prednosti konzumacije takvog mesa ili mlijeka.
Stoga kao zadatak budućeg odbora za marketing navode i program stvaranja brenda "Hrvatske hrane", koji bi morao imati ključne vrijednosti koje proizvodnja hrane u Hrvatskoj predstavlja i nosi te bi te vrijednosti trebale biti temelj komunikacije s tržištem.
"Hrvatski domaći proizvod treba biti obilježen i posebnim zajedničkim dizajnom - poznatim hrvatskim crveno-bijelim kockicama, koje bi trajno simbolizirale porijeklo proizvoda. Taj bi dizajn, zbog svoje široke prepoznatljivosti, mogao simbolizirati i porijeklo proizvoda na stranim tržištima", predlažu stručnjaci Smartera.
Napominju također da pozitivna kampanja o vrijednostima domaće proizvodnje u EU nije zabranjena. No, ona mora biti cjelovito osmišljena, dugoročna, dugotrajna i široko usvojena, ističu uz Smartera, napominjući kako usporedo treba raditi i na podizanju proizvodnosti i konkurentnosti domaćeg proizvoda.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
