Boljke koje bi Zdenko Adrović sanirao su javna administracija, sustav državnih poduzeća, nerazvijeno tržište kapitala te pravosuđe. Sve to stoji na putu privlačenju značajnijih domaćih i stranih investicija, ključnih za ekonomski razvoj.

Unatoč svemu, banke i njihova udruga u novu godinu ulaze s optimizmom i nadom da će gospodarstvo dodatno živnuti, jer imaju novca za kreditiranje, a projekata i dalje nema...

Hrvatska udruga banaka nedavno je objavila nove HUB-ove izglede koji pršte optimizmom. 'Najpesimističniji' ekonomisti za 2022. očekuju gospodarski rast viši od četiri posto. Dijelite li optimizam bankarskih ekonomista i na čemu ga temeljite?

Izgledan rast od četiri posto ili više temelji se na već dostignutoj razini aktivnosti koja će, samo zbog prijenosa u iduću godinu, osigurati znatnu stopu rasta u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje 2021. Kada na to dodamo početak povlačenja sredstava EU-a iz programa Next Generation i izgledan daljnji oporavak turizma uz postojane trendove u građevinarstvu i još nekolicini sektora koji rastu dulje vrijeme, dolazimo do dobrih izgleda da se ostvari najavljena stopa rasta.

Građane zanima hoće li im gospodarski rast donijeti bolje poslove i više plaće, što bi se u teoriji i trebalo dogoditi. Imate li bojazni da će inflacija pojesti rast plaća i mislite li da 2022. možemo očekivati smirivanje rasta cijena?

Inflacija jest problem. Da je niža, rast bi vjerojatno bio veći. Dakle, da, inflacija će 'pojesti' dio rasta plaća, no stanje na tržištu rada na kojem nedostaje radnika takvo je da će nominalne plaće vjerojatno ipak rasti brže od cijena. To bi moglo biti naročito izraženo u drugoj polovici godine, kada će pritisci na tržištu rada biti izraženiji, a inflacija će vjerojatno usporavati ako u međuvremenu ne dođe do nekog novog šoka na tržištu energenata.