Ukupni krediti poduzećima za investicije i obrtna sredstva na kraju rujna iznosili su 65,4 milijarde kuna, što je za 3,8 milijardi kuna ili 6,1 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su Hrvatske narodne banke koje prenosi Raiffeisen banka (RBA).

Ti su krediti tako nastavili trend rasta na godišnjoj razini koji traje od ožujka.

U odnosu na kolovoz, pak, krediti poduzećima u rujnu su bili za 173 milijuna kuna ili 0,3 posto manji, što je njihov pad šesti mjesec zaredom.

Krediti za investicije su uz mjesečni rast od 0,2 posto odnosno 73 milijuna kuna, na godišnjoj razini zabilježili rast od 10,2 posto ili 3,4 milijarde kuna te su krajem rujna zabilježili iznos od 36,4 milijarde kuna, navode analitičari RBA.

S druge strane, kod kredita za obrtna sredstva, koji su u rujnu iznosili 29 milijardi kuna, primjetan je nastavak trenda negativnih mjesečnih stopa pada, od 0,8 posto ili 245 milijuna kuna. No, na godišnjoj je razini, nakon više od dvije godine negativnih kretanja, točnije od srpnja 2018. godine, u rujnu su porasli po stopi od 1,4 posto, pokazuje analiza.

Promatrano prema valutnoj strukturi, godišnji rast ukupnih kredita poduzećima odraz je rasta iznosa i deviznih i kunskih kredita tijekom rujna.

Tako su ukupni devizni krediti poduzećima, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima čine udio od 61,7 posto, u rujnu iznosili 40,4 milijarde kuna te su zabilježili pozitivnu godišnja kretanja četvrti mjesec zaredom, po stopi od 4,3 posto ili 1,7 milijardi kuna.

Kod kunskih kredita poduzećima na kraju rujna zabilježen je iznos od 25 milijardi kuna koji je u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 9,2 posto ili 2,1 milijardu kuna, s pozitivnim stopama koje datiraju od travnja prošle godine.

Ako se promatra distribucija kredita poduzećima prema izvornom dospijeću, najveći udio u rujnu se odnosio na kredite koji su sklopljeni na više od pet godina (60,6 posto) nakon čega slijede krediti od jedne do pet godina (21,3 posto) te na kraju krediti kraći od jedne godine (18,1 posto), navedeno je u analizi RBA.

Analitičari RBA napominju da ulaskom Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II i određivanjem središnjeg pariteta po kojem će se vjerojatno kuna u trenutku ulaska Hrvatske u europsku monetarnu uniju mijenjati za euro u perspektivi nestaje razlika u riziku između kunskih i eurskih kredita, a preostaje još samo rizik vremenskog horizonta, odnosno roka u kojem će se uvesti euro. Pritom očekuju da će paritetni tečaj biti i konverzijski, uzimajući u obzir povijesna kretanja između eura i kune, tržišne okolnosti te dosljednost HNB u provedbi politike stabilne kune.

Ukoliko Hrvatska u sljedećim godinama pokaže očekivani napredak u ispunjavanju kriterija konvergencije, prvenstveno u području fiskalne konsolidacije i pravnog okvira, utoliko će izgledi za uvođenje eura već u 2023. biti veći, procjenjuju analitičari. Napominju i da se može očekivati tendencija ujednačavanja kamatnih stopa na kunske u odnosu na eurske kredite.

"Proces ujednačavanja jačat će usporedno s očekivanom stabilizacijom gospodarstva nakon šoka izazvanog recentnom covid-19 krizom i nastavnim rastom rizika u nastavku godine. Početak oporavka očekujemo u 2021. godini", zaključili su RBA analitičari.

Povezane vijesti

• Međugodišnji pad ukupnih kredita poduzećima
• Mjesečni rast i međugodišnji pad kredita poduzećima za investicije
• Nastavljen rast kredita poduzećima za investicije