Potrošačke cijene u eurozoni u listopadu su pale na godišnjoj razini, treći mjesec zaredom, pritisnute kontinuiranim pojeftinjenjem energenata u uvjetima koronakrize, pokazuju u petak prve procjene Eurostata.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u listopadu je iznosila minus 0,3 posto, što znači da se zadržala na razini iz rujna, procijenio je Eurostat.

U kolovozu je prvi put od 2016. godine skliznula u negativno područje, na minus 0,2 posto.

Najveći uteg i dalje su energenti, čija je cijena u listopadu pala za 8,4 posto na godišnjoj razini, nakon 8,2-postotnog pada u rujnu. Energenti kontinuirano pojeftinjuju zbog slabe potražnje za gorivom u vrijeme pandemije.

U listopadu lani na godišnjoj su razini bili jeftiniji za 3,1 posto.

Cijene industrijskih proizvoda u listopadu su pak bile stabilne, nakon 0,3-postotnog pada u rujnu.

Rast cijena zabilježen je u kategoriji hrane, alkoholnih pića i duhana, od dva posto na godišnjoj razini, nakon 1,8-postotnog rasta u rujnu.

Najviše su porasle cijene svježe hrane, za 4,3 posto. U rujnu porasle su 3,1 posto.

Cijene usluga uvećane su 0,4 posto, više-manje kao i u rujnu.

Temeljna stopa inflacije, koja isključuje promjenjive cijene energenata i svježe hrane i važan je orijentir Europskoj središnjoj banci (ECB) kod kreiranja monetarne politike, bila je u nepromijenjena u odnosu na rujan kada je iznosila 0,4 posto, pokazuju Eurostatove prve procjene.

Među članicama eurozone najveći je pad cijena prema prvim procjenama u listopadu ponovno imala Grčka, od dva posto, a slijede Irska i Estonija, s padom cijena od 1,8 odnosno 1,7 posto.

Najvišu inflaciju opet je zabilježila Slovačka, od 1,7 posto.

Povezane vijesti

• Godišnja inflacija u eurozoni ubrzala u prosincu
• Godišnja inflacija u eurozoni blago ubrzala u siječnju - Eurostat
• Inflacija u EU i eurozoni znatno slabija u ožujku; u Hrvatskoj upola niža