ZAGREB
O ESG načelima još se uvelike priča, a manje konkretno radi na njima - konferencija
(Hina/EPA)
Tvrtke koje se pridržavaju ESG načela imaju bolje financijske rezultate, no o tim načelima se još uvijek u većoj mjeri tek priča, a u manjoj konkretno radi na njima, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Održivost poslovanja uz ESG načela".
Konferenciju je organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham), a kako je istaknula njezina izvršna direktorica Andrea Doko Jelušić, tema ESG-a je "doista transformativna" te će bitno utjecati praktički na sva poduzeća, pri čemu će Amcham kroz seriju rasprava poput današnje nastojati doprinijeti uspješnoj primjeni znanja i iskustava.
ESG kriteriji (ESG - Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji koji se odnose na strategije i politike kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, pri čemu se u sve većoj mjeri stvara obveza izvješćivanja o usklađenosti s tim načelima.
Mitja Pirc iz konzultantske kuće Kearney predstavio je istraživanje o ESG-u u srednjoj i istočnoj Europi, koje je pokazalo da tvrtke koje se u većoj mjeri drže ESG načela imaju bolje financijske rezultate.
S obzirom da ESG između ostalog promovira transparentnost i društvenu odgovornost, odgovoran odnos prema tim načelima važan je za potrošače, ali i zaposlenike. "Zaposlenici žele raditi u tvrtkama koje doprinose društvu te imaju dobro upravljanje. Tvrtke koje se neće ponašati na taj način imat će problem pronalaska kvalitetne radne snage", pojasnio je Pirc.
No općenito, napomenuo je, o ESG-u se još dosta samo priča, često "PR-ovski", dok vidljivijih rezultata, u smislu promjena u tvrtkama, još nema.
Pritom, kako je kazao, ambicije menadžera u srednjoj i istočnoj Europi po pitanju ESG načela "malo su manje" od globalne razine. Nadalje, kada je u pitanju usporedba ove regije i globalne razine, još su veće razlike između toga da "želimo nešto napraviti" i da "ćemo stvarno to napraviti", to jest "da radimo nešto na tome".
"Kada uspoređujemo regiju i globalnu razinu, iz perspektive da doista nešto želimo napraviti, razlika je još uvijek 'jedan naspram dva'. Moramo raditi na tome da se stvari pomaknu", izjavio je Pirc.
No, istraživanje je pokazalo da se Hrvatska u odnosu na Sloveniju i Austriju ističe kao zemlja koja je spremna napraviti "više od ostalih". Pirc smatra da bi to moglo biti povezano i s uspjesima hrvatskih tvrtki u posljednjih nekoliko godina, poput Infobipa i Rimca, na način da je to "podiglo samopouzdanje".
Kada je riječ o izazovima vezanima uz ESG, tu je činjenica da "cijela stvar još nije do kraja definirana", dok je investitorima pri ulaganju i dalje najvažniji povrat odnosno zarada, a manje im je bitno je li ulaganje u skladu s ESG kriterijima, rekao je Pirc.
Istaknuo je da će dosta europskih sredstava namijenjenih za oporavak i otpornost biti ulagana u ESG, što otvara "potpuno novi svijet" za mnoga poduzeća u smislu provedbe transformacije.
Velik utjecaj banaka u ESG tranziciji
Član Uprave Raiffeisen banke Hrvatska Ante Odak rekao je da banke imaju velik utjecaj kada je u pitanju ESG tranzicija, istaknuvši da je ta bankovna grupacija ESG shvatila vrlo ozbiljno i prije više godina krenula tim smjerom, a što se ogleda i u kreditnoj politici.
Grupacija Raiffeisen, čije je sjedište u Austriji, tako je do sada izdala već pet "zelenih" obveznica, čija vrijednost doseže šest milijardi eura.
Kada je riječ o aktivnostima u Hrvatskoj, banka je između ostalog ove godine izdala održivu obveznicu, koja se temelji na "Sustainability Bond Frameworku". Kako je ranije već objavljeno, vrijednost te obveznice je 200 milijuna eura, a kako je istaknuo Odak, banka će sredstva prikupljena izdavanjem obveznice iskoristiti za financiranje "zelenih" i socijalnih projekata.
Rasco nema potrebu za posebnim ESG odjelom
Tvrtka Rasco iz Kalinovca pokraj Đurđevca bavi se proizvodnjom komunalnih vozila i opreme za održavanje urbane i prometne infrastrukture, a kako je istaknuo njezin predsjednik Uprave Ivan Franičević, ta tvrtka nema, a vrlo vjerojatno nikad neće ni imati zaseban ESG odjel.
Postojanje takvog odjela, smatra Franičević, značilo bi da on mora uvjeravati vodstvo tvrtke da "nešto treba raditi". S druge strane, ako vodstvo kompanije vjeruje da se ne smije raditi štete po okoliš, da treba biti društveno odgovorno, kao i da uspostavljen upravljački sustav koji osigurava takav okvir, onda odjel nije potreban.
"Onda je to jednostavno prožeto kroz kulturu kompanije i svi će se ponašati na taj način. Vjerujem da smo mi, ako ne još 100 posto, ali na dobrom putu da to postignemo", istaknuo je predsjednik Uprave Rascoa.
Amorella Horvat Topić iz konzultantsko-revizorske kuće PwC Hrvatska izjavila je da će uvijek biti kompanija kojima će ESG načela biti dio strateškog promišljanja, čime će ona postati dio njihovog identiteta, ali bit će i onih koji će ta načela promatrati tek kroz prizmu uskladbe sa zakonom, pa posljedično u njima neće doći ni do brze transformacije.
Ako ESG načela zažive, upravljanje će predstavljati najveći izazov u smislu poslovanja, dok najveći financijski izazov za tvrtke predstavlja okolišno načelo. Ono na kraći rok iziskuje znatna ulaganja, no na srednji i duži rok trebalo bi dovoditi do znatnih ušteda, istaknula je Horvat Topić.
ESG alat za prelazak na niskougljično i održivo gospodarstvo
Predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA) Marija Pujo Tadić istaknula je da ta institucija već dvije godine pruža edukacije iz ESG-a. Iako tema ESG-a postoji dulji niz godina, sada je ona izabrana i kao alat za prelazak na niskougljično i održivo gospodarstvo.
"ESG treba gledati na način da se njime doprinosi napretku gospodarstva i društva", rekla je Pujo Tadić.
Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Ana Zorić rekla je da je nefinancijsko izvješćivanje u Hrvatskoj trenutno obaveza relativno malog kruga obveznika, no taj krug će se proširivati.
U srednjem i dužem roku, smatra Zorić, "faktor održivosti" je onaj koji će odvajati uspješne od manje uspješnih poduzeća, pri čemu će se na tom faktoru u budućnosti temeljiti donošenje odluka.
"Zbog toga je važno da se što prije krenemo pripremati, pogotovo u svjetlu novog zakonodavnog okvira, čija nas primjena očekuje u budućnosti", poručila je Zorić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
