U svoj treći mandat na čelu Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ušao je koncem prošle godine najavljujući procese koji će za rezultat imati manju, bržu, učinkovitiju i potpuno digitaliziranu Komoru. Institucija koja u ovoj godini obilježava 170. godišnjicu svog osnivanja mijenja se kao što se mijenjala i u prošlosti, a čelni čovjek HGK-a otkriva nam zašto su te promjene važne i nužne.

- HGK je bila i ostala najveća poslovna mreža Hrvatske koja promiče interese hrvatskoga gospodarstva. Naša zadaća je slušati, razumjeti i rješavati probleme poslovne zajednice te smo ključna spona između državnih tijela i poslovne zajednice. Naše članice svoje interese ostvaruju strukovnim povezivanjem u udruženja i zajednice HGK-a, kroz koja pred kreatorima politika zagovaraju stvaranje kvalitetnijih uvjeta rada, odnosno izmjene zakona i propisa koji se tiču njihove djelatnosti.

Uvođenje VPO-a

- Osluškujući želje i potrebe svoga članstva postali ste svjesni nužnosti određenih promjena u radu te ova obljetnica nije samo slavljenička. Promjene su već započele, što one znače i što donose članstvu?

- Ove godine obilježavamo 170 godina, ali za naše poslovanje značajniji je događaj bio stupanje na snagu novog Zakona o HGK-u na temelju kojeg smo proces transformacije, posebice digitalne transformacije poslovanja koji je pokrenut prije nekoliko godina, značajno ubrzali. Također, analizirali smo prednosti i nedostatke te definirali nužne interne promjene koje se odnose i na kulturu i na procese. Dakle, interno je ključan rad na sebi, proaktivnost, samoodgovornost i dvosmjerna komunikacija te davanje članicama još važnije uloge u procesu donošenja odluka.

- Na koji će se način provesti reorganizacija poslovanja HGK-a?

- Najznačajnija promjena u našoj strukturi i svakodnevnoj operativi, uz neminovno smanjenje broja djelatnika, je uvođenje funkcije voditelja poslovnog odnosa, takozvani VPO. Konkretno to znači da svaka članica koja plaća članarinu ima dodijeljenog zaposlenika HGK-a koji svojim kompetencijama najbolje odgovara njezinim potrebama. To je osoba koja poznaje članice, sektor i njeno poslovanje. Željeli smo dati novo lice i instituciji, ali i kreirati odnos gdje je iskustvo svake tvrtke personaliziramo, s osobom koja ih prati u stopu.

- Što će proces kroz koji prolazite značiti za osnovnu funkcionalnost HGK, odnosno zastupanje interesa tvrtki kroz rad udruženja i zajednica?

- Strateška je odluka da moramo još snažnije unaprijediti konkurentnost rada naših udruženja i zajednica. To podrazumijeva određene ključne funkcionalnosti koje HGK, kao platforma za udruživanje, nudi, poput pravne i financijske podrške, lobiranja, dodijeljenog poslovnog tajnika kao eksperta iz određene industrije, razgranate mreže županijskih komora i međunarodnih kontakata. Još važnije od toga je da upravo iz naših udruženja i zajednica moraju izlaziti i zakonski prijedlozi. I svaki taj zakonski prijedlog koji dođe od HGK mora biti relevantan za sve zainteresirane strane. To znači da mora kvalitetan, uključiv, objektivan i provediv.

- Koji će biti strateški smjer djelovanja HGK-a u narednom razdoblju?

- To su održivi razvoj i zelena tranzicija, digitalna i kreativna Hrvatska, budućnost rada i konkurentnost ljudskih potencijala, EU politike i međunarodna prepoznatljivost. Kombinacija su s jedne strane nezaobilaznog puta kojim ide cijela Europa, poput digitalne i zelene tranzicije, ali i faktora za koje smo procijenili da su ključni za nas i naš gospodarski razvoj. Pri tome posebno mislim na internacionalizaciju. Sve su to segmenti čijim jačanjem možemo pomoći i podići cijelo gospodarstvo.

- Koja je bila uloga Komore u zastupanju interesa svojih članica tijekom pandemije koronavirusa i susrećete li se sa sličnim izazovima i zbog krize izazvane ratom u Ukrajini?

- Samim početkom pandemije značajno smo intenzivirali naše aktivnosti, a prije svega zagovaranje i zastupanje interesa članica, kako pred središnjim državnim tijelima, tako i na lokalnoj razini. Na temelju prijedloga konkretnih mjera kojima bi se amortizirao udar na gospodarstvo, neposredno smo utjecali na izmjenu horizontalnih propisa koji su od utjecaja na sve naše članice i njihovo poslovanje. To su bili, primjerice, odgoda naplate PDV-a, uvođenje moratorija na kredite fizičkim i pravnim osobama u razdoblju od 6 mjeseci bez naplate kamata i naknada, osigurano je proširenje kriterija za ostvarivanje potpora za očuvanje radnih mjesta i sl. Danas se dio izazova ponavlja, posebno u segmentu dobavnih lanaca, dok je dio novijeg nastanka, poput snažnog porasta cijene energenata. Ali cilj je isti - spriječiti teže udare na tržište i zaštititi radna mjesta. Naše aktivnosti usmjerene na oporavak gospodarstva nastavljamo provoditi i dalje, nacionalno, lokalno i na razini EU.

Inflacija i eurozona

- Jedna od posljedica koja će značajno pogoditi gospodarstvo, ali i građane jest najavljena velika inflacija koja je pred vratima. Kako se na nju pripremiti i odgovoriti?

- Djelomično smo se već pripremili. Nismo ista zemlja kao 2008., sada smo članica EU te imamo pristup određenim mehanizmima, a uskoro ćemo biti dijelom i eurozone. Za ovu godinu se očekuje visoka inflacija u cijeloj EU i šire, a sljedeće godine možemo očekivati snižavanja. S obzirom na lepezu mogućnosti koje su na raspolaganju Vladi po pitanju intervencija, preferiramo intervenciju na strani prihoda i poreza u usporedbi sa zamrzavanjem cijena.

- Kriza se već neko vrijeme značajno odražava na građevinski sektor, budući da je veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda stvorio ozbiljne probleme na tržištu. Na koji način se Komora uključila u ublažavanje posljedica stresa na tom tržištu?

- Aktivni smo u priči od samog početka. Ono što je tu ključno kao rješenje za povećanje cijena materijala i daljnje realizacije radova su indeksi cijena građevinskih materijala koje HGK radi. Oni će omogućiti naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni i nastavak provedbe infrastrukturnih projekata. Dakle, javni naručitelji do sada nisu imali referentnu točku oko formiranja cijena i, uostalom, pravdanja EU sredstava. Predložili smo i načine kao nadoknaditi razliku u cijeni kako ne bi došlo do zaustavljanja projekata, uključujući i poseban fond iz sredstava EU, kao i kreditne linije.

- Još jedan od velikih problema s kojima se već neko vrijeme susreće domaće gospodarstvo je nedostatak radne snage, što je kod nas u Istri najviše vidljivo ovih dana u sektoru turizma. Uglavnom se taj problem pokušava riješiti nekakvim vatrogasnim mjerama, uvozom radne snage i slično. Smatrate li da postoji i nekakvo dugoročnije rješenje za taj problem? Koja bi u tom procesu traženja rješenja mogla biti uloga HGK?

- Kad pogledate prakse dijela tvrtki, primjerice najjačih turističkih aktera u Istri, vidimo da najmanje problema imaju oni koji sustavno i tijekom niza godina rade na privlačenju i zadržavanju kvalitetnih djelatnika. Nije znanstvena fantastika, ali čini mi se da valja više puta ponoviti jednostavnu formulu pa da je napokon krenemo usvajati i na nacionalnom nivou. Rješenje je jasno - trebamo uskladiti potrebe obrazovanja i tržišta rada. I to u oba smjera jer nekad obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta, ali situacija zna biti i obrnuta, jer se mnogi obrazovani nemaju gdje zaposliti kod nas, ali vani da. Tako su kroz našu županijsku komoru u Puli pokrenute inicijative za ponovno pokretanje određenih programa obrazovanja, primjerice kroz suradnju sa Srednjom školom Eugena Kumičića iz Rovinja. Trebamo internacionalizirati obrazovni sustav i privući strance te provoditi ciljanu imigracijsku politiku – odrediti za koje poslove obrazujemo svoje mlade, a za koja ciljamo imigraciju.

- Što će prema vašem mišljenju za domaće gospodarstvo značiti skoro uvođenje eura, a što najavljeni ulazak u schengenski prostor?

Najznačajniji utjecaj ulaska u Schengen očekuje se u turističkom sektoru. Hrvatskoj je kao turističkoj zemlji cilj osigurati dolazak stranih turista sa što manje problema. Uvođenje eura uklanja valutni rizik, a tvrtke imaju pristup kreditima po nižim kamatnim stopama kakve su u europodručju. To se, dakako, prelijeva na mogućnosti daljnjeg ulaganja i razvoja. Da ne spominjemo značaj jačanja kreditnog rejtinga za daljnji gospodarski razvoj, ali i privlačenje ulagača.

Povezane vijesti

• Britanske tvrtke zapošljavaju u stalni radni odnos najviše od 1990-ih
• Brnjac uručila ugovore vrijedne 27,2 mil kn za pristup ranjivim skupinama u turizam
• Okrugli stol u Saboru: 140 tisuća radnika morat će promijeniti zanimanje do 2030.