Jedino rješenje za bolje mirovine u budućnosti je veće izdvajanje u privatne mirovinske sheme i promjena strukture ulaganja obveznih mirovinskih fondova (OMF), istaknuli su u utorak predstavnici Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova na konferenciji za novinare.

Predsjednik Udruge  Andrej Grubišić među ostalim je naglasio da, iako doprinosi za prvi mirovinski stup iznose 15 posto, to pokriva tek nešto više od 50 posto rashoda za mirovine, a ostatak se pokriva iz proračuna.

"Tu razliku opet podmiruju porezni obveznici plaćanjem drugih vrsta poreza što upućuje na zaključak da je stvarno izdvajanje za mirovine oko 30 posto bruto plaće", kazao je te dodao kako su unatoč tom mirovine u Hrvatskoj jako male.

Stoga se, kako je naveo, nameće potreba za povećanjem ulaganja u privatne sheme jer se jedino ulaganjem i prinosima na uložena sredstva može očekivati povećanje realne kupovne moći budućih mirovina.

Udruga će se, kako je rečeno, zalagati za izmjenu zakonske regulative u smjeru fleksibiranja mogućnosti ulaganja OMF-ova, koje će onemogućiti pretjeranu koncentraciju rizika izlaganjem vrijednosnim papirima jednog izdavatelja (trenutno npr. državnim obveznicama), izmijeniti regulatorna ograničenja koja mirovinska osiguravajuća društva (MOD-ove) ograničavaju u ostvarivanju prinosa, omogućiti pojedincima veći izbor mirovinske štednje poticanjem konkurencije, odnosno u mirovinsku štednju uključiti i druge institucije osim OMF-ova i MOD-ova.

"Cijelu priču treba učiniti manje državnom, a više tržišnom, uz pravednija mirovinska primanja temeljena na osobnim uplatama i ulaganjima uz zadržavanje solidarnosti u obliku najniže državne imovine", rekao je Grubišić.

Kao značajnije prijedloge Udruge naveo je bezuvjetno nasljeđivanje sredstava iz svih oblika mirovinske štednje i barem djelomičnu mogućnost raspolaganja ušteđenim sredstvima tijekom razdoblja štednje u slučaju nepredviđenih, iznenadnih potreba osiguranika kao što je smrt bliskog člana obitelji ili životna ugroza samog člana mirovinskog fonda te ukidanje prakse u kojoj država omogućuje prijenos sredstava iz OMF-ova u prvi stup u trenutku umirovljenja. 

Na taj se način, kako je istaknuto, ekonomski neutemeljenom, političkom odlukom potkopava temelje privatne mirovinske štednje i ideju mirovinske reforme.

Izvršna direktorica udruge Manuela Ćelić Marušić je kazala kako sustav koji generira prosječne mirovine u iznosu od 2.800 kuna nije dobar i jedini način da buduće mirovine budu bolje je jačanje privatne mirovinske štednje i postupan odmak od sustava međugeneracijske solidarnosti. Taj sustav je, kako je rekla, ozbiljno ugrožen demografskim trendovima, stopom iseljavanja, starenjem stanovništva i ostalim parametrima za međugeneracijsku solidarnost, a na njemu se temelji 75 posto hrvatskog mirovinskog sustava.

"Jedino rješenje za bolje mirovine u budućnosti vidimo u jačanju stope izdvajanja za privatne mirovinske sheme, gdje će se ulaganjem i ostvarenim prinosima doći do boljih mirovina", rekla je Ćelić Marušić.