HNB: I dalje visoka ukupna izloženost sistemskim rizicima

(Hina/EPA)

Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2021. zadržana je na visokom stupnju jer i dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, navodi se publikaciji Hrvatske narodne banke "Makroprudencijalna dijagnostika".

U toj redovitoj publikaciji stoji i da su u odnosu na prethodnu procjenu, a s obzirom na sve bolje makroekonomske izglede, smanjeni kratkoročni rizici u nefinancijskom sektoru. S druge strane, strukturne ranjivosti ostale su povišene u svjetlu još uvijek naglašenih rizika za solvenost poduzeća čije je poslovanje narušeno tijekom pandemije, visokih i rastućih cijena nekretnina kao i velike izloženosti kreditnih institucija prema državi.

Nakon kratkotrajnog pogoršanja epidemiološke situacije tijekom trećeg vala pandemije na početku 2021. godine, ubrzanje procesa procjepljivanja protiv bolesti covid-19 u EU potaknulo je optimizam u pogledu skorog zaustavljanja pandemije i bržeg oporavka ekonomije, naglašavaju iz HNB-a.

Daljnji napredak u cijepljenju stanovništva, zajedno s ublažavanjem i konačnim ukidanjem epidemioloških mjera trebali bi podržati nastavak gospodarskog oporavka tijekom 2021.

"No, ukupna ocjena izloženosti rizicima zadržana je na visokoj razini, jer i dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedičnog zaoštravanja epidemioloških mjera. Zbog toga su i rizici u sektoru države i financijskom sektoru i dalje povišeni", ističu iz središnje banke.

Pritom upozoravaju kako je, unatoč povoljnim makroekonomskim kretanjima, intenzitet oporavka u 2021. godini i dalje neizvjestan.

Prema revidiranoj projekciji HNB-a iz srpnja ove godine, a koja se temelji na nastavku normalizacije epidemiološke situacije, odnosno oporavku domaće potražnje i pretpostavci razmjerno uspješne turističke sezone (prihodi u turizmu na razini od oko 70 posto iz 2019.), gospodarski rast trebao bi u ovoj godini iznositi 6,8 posto.

Analitičari središnje banke navode i kako je Hrvatska početak turističke sezone dočekala s relativno blažim epidemiološkim mjerama u odnosu na ostale zemlje EU-a, što bi se zajedno s dogovorom na razini EU-a o izdavanju tzv. covid-19 digitalnih putovnica trebalo povoljno odraziti na turistička kretanja. No, daljnji intenzitet oporavka inozemne potražnje i prihoda u turizmu ovisit će, ističu, o trajanju i brzini gospodarskog oporavka, ali i razvoju epidemiološke situacije glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, poput Njemačke i Italije, kao i o prilagodbi preferencija u turističkoj potrošnji.

Iz HNB-a procjenjuju i kako će fiskalna ostvarenja u ovoj godini ovisiti u znatnoj mjeri o jačini gospodarskog oporavka i troškovima mjera za ublažavanje posljedica pandemije. "Iako su proračunski prihodi porasli početkom 2021., zbog sporog napuštanja sustava pomoći gospodarstvu, potrebe države za financiranjem i fiskalni manjak i dalje su na visokim razinama. Na stabilnost javnih financija, posebice na kretanje visokog omjera javnog duga i BDP-a, povoljno će utjecati korištenje potpora EU-a iz nove financijske perspektive (za razdoblje 2021.-2027.), zatim potpora iz instrumenta za oporavak, tzv. Next Generation EU, te potpora iz Fonda solidarnosti EU-a za područja pogođena potresom", ističe se u publikaciji.

Navodi se uz ostalo i kako su likvidnost i kapitaliziranost kreditnih institucija i dalje na visokim razinama, a banke su u prvom tromjesečju 2021. ostvarile dobit u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je gotovo jednako ostvarenoj dobiti u istom razdoblju prije izbijanja pandemije.

I najnovijoj "Makroprudencijalnoj dijagnostici" se upozorava na nekoliko potencijalnih okidača za materijalizaciju rizika.

"Velika neizvjesnost i nepredvidivost tijeka pandemije predstavljaju rizike u idućem razdoblju, unatoč sve većem dijelu populacije koja je cijepljena. Mogućnost pojave novog vala nakon ljetnih mjeseci, uz relativno sporo i neravnomjerno procjepljivanje stanovništva, važan je rizik za nastavak oporavka gospodarske aktivnosti. Eventualno ponovno pogoršavanje epidemiološke situacije i ponovno jačanje epidemioloških mjera, uključujući i lokalizirane mjere, nepovoljno bi djelovali na brzinu gospodarskog oporavka kao i na održivost javnih financija", navode analitičari HNB-a.

Upozoravaju i kako nastavak rasta cijena na tržištu nekretnina povećava rizike i jačinu njihove materijalizacije na financijski sustav u slučaju njihova pada. "Odvajanje cijena nekretnina od fundamenata, u interakciji s drugim izloženostima, povećava negativne rizike za kreditne institucije, ali i budući gospodarski rast ako se kretanje cijena nekretnina naglo preokrene. Pritom bi znatnije usporavanje aktivnosti na tržištu povećalo rizike vezane uz nisku likvidnost tržišta i utrživost kolaterala, što bi opteretilo bilance kreditnih institucija i njihovih klijenata", navode iz središnje banke, koja nastavlja pomno pratiti kretanja na tržištu nekretnina i povezanu kreditnu aktivnost, uključujući i pokazatelje o opterećenosti pojedinih dužnika kreditima na osnovi granularnih podataka o uvjetima kreditiranja potrošača.

Ističu i kako će kretanje kvalitete kredita ovisiti o intenzitetu i trajanju krize. "Unatoč i dalje niskom udjelu neprihodonosnih kredita, kreditni bi rizik mogao biti daljnji izvor neizvjesnosti za kreditne institucije s obzirom na razmjerno visoke udjele kredita u fazi 2 u pojedinim djelatnostima. Odgoda gospodarskog oporavka i prerano povlačenje mjera mogli bi dovesti do pogoršanja sposobnosti servisiranja duga dijela privatnog sektora, posebice onih djelatnosti u kojima su razine duga visoke, a mjere potpore znatno pridonose održavanju relativno stabilnih prihoda (nefinancijskih poduzeća) i dohodaka (kućanstava), dok predugo zadržavanje mjera jača rizike zombifikacije i fiskalne održivosti", navodi se u publikaciji "Makroprudencijalna dijagnostika".