HAKOM-ov Dan tržišta na MIPRO-u: Hrvatska ne kasni s 5G

(Hina/EPA)

Hrvatska ne kasni s uvođenjem 5G, jer su i brojne druge zemlje zbog pandemije odgodile dodjele frekvencijskog spektra za te mreže za 2021., no postoji ideja za tzv. dinamičku dodjelu spektra na već postojećim frekvencijama, što u Europi operatori već koriste za 5G, istaknuto je u srijedu na Danu tržišta HAKOM-a održanom u sklopu 43. MIPRO-a.

MIPRO - Međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku se održava od 28. rujna do 2. listopada, pri čemu je službeno otvoren danas. Po prvi put u svojoj povijesti MIPRO se održava hibridno tj. i uživo u Opatiji i virtualno zbog pandemije, što je razlog da se i HAKOM-ov sedmi Dan tržišta prvi put također održao virtualno.

HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) je i ovaj put na Danu tržišta okupila predstavnike tržišta koje regulira - elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga, kao i one iz tijela državne uprave, gospodarstva i medija, koji su kroz nekoliko panela raspravili aktualne aktivnosti na tim tržištima, kao i očekivanja u idućem razdoblju.

Sudionici su se složili da je pandemija koronavirusa na svim tržištima usporila planove investicija i razvoja, donoseći i promjene u načinu poslovanja i života.

To je, naglasio je predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, pojačalo i shvaćanje prednosti digitalizacije s mogućnostima rada od kuće i na daljinu.

Pozitivnim je pritom izdvojio fleksibilnost u poslovanju operatora i prema poslovnim i privatnim korisnicima, posebice zbog potresa u Zagrebu, dok je negativni utjecaj pandemije vidljiv u padu prihoda na svim tržištima.

Na tržištu elektroničkih komunikacija ukupna ulaganja su, rekao je Obuljen, ipak povećana u odnosu na prvo polugodište lani, posebice u pokretne mreže, što se procjenjuje kao posljedica dodjele novih frekvencija od 2100 i 2600 Mghz, dok su ulaganja u nepokretne, posebno svjetlovodne mreže (optika) smanjena i tu postoji veliki prostor za napredak.

"Oko 40 posto korisnika širokopojasnog interneta u Hrvatskoj već sada koristi brzine veće od 30 Mbit/s, ali samo njih oko 10 posto brzine iznad 100 Mbit/s, a od prošle godine u univerzalnoj usluzi dostupna je brzina od 4 Mbit/s", iznio je Obuljen.

Podsjetio je i kako je hrvatski teritorij iznimno zahtjevan za pokrivanje, jer postoji mali broj urbanih i veliki broj ruralnih područja, kao i duga granica te veliko otočno područje pa ni teritorijalna pokrivenost internetom nije sto posto, ali je zato pokrivenost stanovništva gotovo sto posto.

Obuljen i drugi sudionici Dana tržišta su izgradnju infrastrukture označili iznimno važnom za dalji razvoj svih tržišta pa i elektroničkih komunikacija i mreže 5G, uz komentar da se na veličine investicija može utjecati kroz smanjene naknada za korištenje lokacija te da problema s gradnjom možda ne bi ni bilo kada bi se dosljedno pridržavali postojeće regulative.

"Regulativu sigurno možemo poboljšati i zalažemo se i za donošenje nacionalnog prostornog plana u čemu bi bila i telekomunikacijska infrastruktura, a u čemu treba pratiti i preporuke Europske komisije", poručio je Obuljen.

Ivančica Urh iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknula je, pak, da je neujednačena primjena i nedosljednost u zakonodavstvu o gradnji veliki problem i izazov za nove telekomunikacijske mreže te s te strane očekuju više suradnje s Ministarstvom graditeljstva, kao i da se u lokalnim samoupravama tome prilagode i prostorni planovi.

O aktivnostima oko 5G govorili su i predstavnici tri najjača telekoma u Hrvatskoj, HT-a - A1 i Tele2, kao i grada Osijeka, kao odabranog prvog 5G grada, složivši se da im je odgoda dodjele frekvencijskog spektra za 5G za iduću godinu dala dodatno vrijeme za bolju pripremu, kao i da Hrvatska ne kasni s time, jer je i drugdje u Europi i svijetu to zbog pandemije i nedostatka standardiziranih uređaja usporeno.

Predstavnici sva tri operatora kazali su da će sudjelovati i već rade u Osijeku na pripremama za 5G, uz poruku da za to nisu dobili novac ni od kuda, kao i da u prvom valu uvođenja 5G-a u Hrvatsku ne planiraju postavljati nove bazne postaje i male ćelije na semaforima, mostovima i brojnim drugim mjestima, što ta tehnologija traži kada se s njome ozbiljno krene, već će u toj prvoj fazi nadograđivati postojeće bazne postaje odnosno ići sa svojim tzv. makro lokacijama koje već postoje.

U tome očekuju i iznimno važnom smatraju komunikaciju s lokalnim samoupravama i upravama, a puno posla imaju i, kako su istaknuli, s osvještavanjem populacije da 5G nije opasan i nešto što 'sije smrt'.

HAKOM je zbog toga pokrenuo i zasebnu web stranicu o 5G-u, mreže čiji je cilj, kako su se svi složili, prije svega unapređenje kvalitete života i poslovanja te će u tom svjetskom procesu Hrvatska sigurno sudjelovati.