Europska industrijska proizvodnja pala je u 2019. godini, nakon petogodišnjeg razdoblja rasta, a u Hrvatskoj je blago povećana, pokazuju u srijedu objavljen procjene europskog statističkog ureda.

Na razini 28-člane Europske unije industrijska je proizvodnja prošle godine u prosjeku smanjena 1,0 posto, što je njezin prvi pad od 2013. godine. U 2018. porasla je 1,2 posto.

Kada se isključi Velika Britanija, pala je 1,1 posto.

Smanjena je i u eurozoni, za 1,7 posto, što je također prvi pad od 2013. godine.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prošle godine prema Eurostatovim podacima porasla blagih 0,5 posto, nakon 0,9-postotnog pada u godini ranije.

Oštar pad u prosincu

U posljednjem mjesecu prošle godine sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je na razini 28-članog EU-a 1,7 posto na mjesečnoj razini, najsnažnije od veljače 2016., procjenjuju u Eurostatu.

U studenome smanjena je 0,2 posto.

Kada se isključi Velika Britanija, proizvodnja je u 27-članom EU pala 2,0 posto u odnosu na studeni kada je stagnirala.

Oštar je pad zabilježen i u eurozoni, za 2,1 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim podacima također zabilježena stagnacija. Pad u prosincu također je najveći od veljače 2016., pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je i u EU27 i u eurozoni u prosincu smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,5 odnosno 4,0 posto u odnosu na studeni. Najblaži pad proizvodnje bilježio je energetski sektor, za 0,7 posto u EU27, te za 0,5 posto u eurozoni.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše se u prosincu smanjila industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6,2 posto. Slijede Mađarska i Poljska s padom proizvodnje za 3,8 odnosno 3,0 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena proizvodnja u prosincu pala 1,6 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim podacima smanjena 0,3 posto.

Najviše je na kraju prošle godine porasla proizvodnja u Danskoj, za 7,2 posto. Snažan rast bilježili su i Portugal i Grčka, za 2,9 odnosno 2,5 posto.

Prosinački pad na godišnjoj razini najveći od 2011.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU28 u prosincu prošle godine smanjena 3,6 posto, najsnažnije od studenog 2011. godine. U studenome pala je 1,4 posto.

Kada se isključi Velika Britanija, proizvodnja je u 27-članom EU u prosincu pala 3,9 posto, najsnažnije u 10 godina. U studenome pala je 1,3 posto.

U eurozoni potonula je 4,1 posto, što je također njezin najveći pad od studenoga 2009. U prethodnom mjesecu pala je 1,7 posto, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 6,0 posto u EU27, te za 6,7 posto u eurozoni.

Osjetno je smanjena i proizvodnja poluproizvoda, za 4,9 posto u EU27, te za 5,5 posto u eurozoni.

Porasla je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih proizvoda, za 0,9 posto u EU, te za 1,3 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prosincu na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Estoniji, za 9,9 posto. Izrazitije je smanjena i u Rumunjskoj za 8,9 posto, te u Njemačkoj, za 7,2 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu pala 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. U studenome smanjena je 0,4 posto.

Daleko najveći rast proizvodnje na kraju 2019. bilježila je Malta, za 7,6 posto, te u Portugalu, za 3,9, te u Poljskoj, za 1,3 posto.

Povezane vijesti

• Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje u rujnu
• Njemački izvoz snažno pao u studenome
• Industrijska proizvodnja u vodećim gospodarstvima eurozone porasla u studenome