Cijene nafte stabilne iznad 92 dolara

(Hina/EPA)

Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak iznad razine od 92 dolara, zakočene bojaznima da bi visoka inflacija mogla ograničiti potražnju i upozorenjem Međunarodne agencije za energetiku da bi gospodarstvo moglo kliznuti u recesiju.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 23 centa nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 92,22 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 52 centa nižoj cijeni, od 86,75 dolara.

Trgovci su se nakon podneva usredotočili na podatak američkog ministarstva rada da su potrošačke cijene u rujnu porasle 0,4 posto u odnosu na kolovoz, snažnije no što se očekivalo, signaliziravši pojačane inflatorne pritiske. U kolovozu bile su porasle 0,1 posto.

Ubrzani rast cijena potaknuo je bojazni da će američka središnja banka u studenome po četvrti put podići ključne kamatne stope za tri četvrtine postotnog boda, što bi zakočilo gospodarstvo.

„Glavni pokretač cijena bila su (očekivanja) opetovanog podizanja kamatnih stopa nakon objave izvješća o indeksu potrošačkih cijena (CPI), što je potaknulo zabrinutost za potražnju i prigušilo sklonost riziku”, rekao je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.

Raspoloženje ulagača zatomilo je i upozorenje Međunarodne agencije za energetiku (IEA) da bi prošlotjedna odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika o smanjenju opskrbe mogla gurnuti već poljuljano svjetsko gospodarstvo preko ruba recesije.

OPEC+ odlučio je smanjiti opskrbu za dva milijuna barela dnevno.

„Plan... OPEC+... promijenio je putanju rasta opskrbe naftom do kraja ove i u sljedećoj godini, a rezultat su više razine cijena koje su pojačale oscilacije na tržištu i potaknule zabrinutost za energetsku sigurnost”, napisala je IEA u mjesečnom izvješću o naftnim tržištima.

Agencija je istodobno neznatno snizila procjenu rasta potražnje za naftom u ovoj godini, na 1,9 milijuna barela dnevno. Snizila je i prognozu rasta u idućoj godini, za 470.000 barela, na 1,7 milijuna barela dnevno.

I OPEC je u srijedu snizio prognoze rasta potražnje, za 460.000 u ovoj godini, na 2,64 milijuna barela dnevno, upozorivši na postrožene mjere suzbijanja covida-19 u Kini i visoku inflaciju. Snizili su i prognozu za 2023., za 360.000 barela, na 2,34 milijuna barela dnevno.

"Izgledi za dugotrajni rast brzo se pogoršavaju zbog tvrdokornog inflatornog pritiska, kvantitativnog stezanja (monetarne politike), kontinuiranog rasta troškova zaduživanja, jakog dolara i ograničenja povezanih s covidom-19 u Kini, drugom najvećem svjetskom gospodarstvu", rekao je analitičar PVM-a Tamas Varga.

Smanjenja potražnja za naftom rezultira rastom zaliha koje su u prošlom tjednu u SAD-u porasle za 7,1 milijun barela, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke Američkog instituta za naftu (API).

U odvojenom izvješću OPEC je danas objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u srijedu stajao 95,11 dolara, što znači da je pojeftinio za 92 centa.