Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u petak da rast BDP-a u trećem kvartalu od 15,8 posto svjedoči o brzom i snažnom oporavku hrvatskog gospodarstva od koronakrize.

"Taj rast znači da je ovo daleko najbrža stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu među 21 članicom EU-a za koje zasad znamo podatke", istaknuo je Plenković na konferenciji za medije u Banskim dvorima, u povodu DZS-ove objave prve procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju ove godine, po kojoj je BDP na godišnjoj razini porastao za 15,8 posto. To je njegov drugi najveći skok, nakon rekordnih 16,5 posto u prethodnom kvartalu.

Prva nakon Hrvatske po rastu BDP-a u trećem kvartalu je Rumunjska, čije gospodarstvo je poraslo za osam posto. "Ono što je još važnije, rast na razini cijele Unije u trećem kvartalu iznosio je 3,9 posto. Dakle rast u Hrvatskoj je četiri puta veći od prosjeka članica EU-a", apostrofirao je predsjednik Vlade.

Kada se promatra prva tri kvartala, dakle prvih devet mjeseci ove godine, hrvatsko gospodarstvo je na godišnjoj razini poraslo za 10,7 posto, pri čemu je Plenković istaknuo da je to najveći rast ikada od samostalnosti Hrvatske.

"Možemo reći da to zaista pokazuje brz, snažan, izrazito kvalitetan i sveobuhvatan oporavak hrvatskog gospodarstva", ocijenio je Plenković te između ostalog podsjetio i na nedavno podizanje kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch, što je ujedno i najbolji kreditni rejting u povijesti RH.

Također, u kontekstu koronakrize, Plenković je podsjetio da je Vlada uspjela očuvati radna mjesta u privatnom sektoru, a da su brze i vrlo snažne mjere spriječile socijalni rascjep, valove stečajeva i otpuštanja te ugrozu egzistencija hrvatskih obitelji.

Za to je i plaćena cijena u vidu pada BDP-a u 2020. od osam posto, međutim već u ovoj godini, s mudrim upravljanjem u svim aspektima krize, ostvaren je navedeni rast u prvih devet mjeseci od 10,7 posto, rekao je predsjednik Vlade.

Apostrofirao je da je doprinos rastu u trećem kvartalu očekivano dao izvoz roba i usluga, koji je porastao za 48,8 posto, što se dobrim dijelom odnosi na izvoz usluga, odnosno uspješnu turističku sezonu.

Naime, prema podacima DZS-a, izvoz roba porastao je 13,1 posto, a usluga 71,6 posto.

Tu je i visoki rast osobne potrošnje, koja je za 18,2 posto porasla u drugom, a za 16 posto u trećem kvartalu. "Dakle, to je najviše od početka davne 1996. godine. To su podaci koji zaista ohrabruju", ustvrdio je Plenković.

Naveo je i da je obujam industrijske proizvodnje u trećem kvartalu bio viši za 3,3 posto, promet u trgovini na malo za 19,7 posto, obujam građevinskih radova 7,6 posto, dok je broj dolazaka stranih turista bio veći za 91,9 posto, a njihovih noćenja za 72,6 posto.

Maksimalni napori da rast u 2021. bude minimalno devet posto

"Prema tome, kada sve ovo skupa ocijenimo, možemo reći da smo na dobrom putu i tragu te da se hrvatsko gospodarstvo, uz sve ono što je poduzimala Vlada, poduzetnici i turistički sektor, oporavilo zaista munjevito", rekao je Plenković, dodajući da će Hrvatska zasigurno biti među prve tri članice EU-a po visini rasta BDP-a u ovoj godini.

Ocijenio je to odličnim, s obzirom na "sidro i smjer", a to je ispunjavanje kriterija za članstvo u europodručju i ulazak u eurozonu 2023. godine.

Rekao je i da ne vidi razloga zašto se ovakvi trendovi ne bi nastavili i u četvrtom kvartalu ove godine. Naime, podsjetio je da Vlada za ovu godinu prognozira rast od 9 posto, HNB od 8,5 posto, agencija Fitch od 8,9 posto, a Europska komisija 8,1 posto. "Svi zajedno ćemo učiniti maksimalne napore da taj rast bude minimalno devet posto", poručio je Plenković.

Povezane vijesti

• Vlada: Za osvojeni saborski mandat 180 tisuća kuna
• Orešković: Ja sam domoljub, čast mi je pomoći svom narodu
• HDZ i Most u ponedjeljak pregovaraju o sastavljanju vlade