(Foto: Grad Opatija)
Šumski sektor bilježi rast sječe i proizvodnje drva, ali i snažan porast šteta od požara, no površina šuma u Hrvatskoj ostaje stabilna na 2,76 milijuna hektara.
Šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj zauzimaju 2,76 milijuna hektara, odnosno 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 2.097.318 hektara u vlasništvu države, dok je 661.721 hektar u vlasništvu privatnih šumoposjednika, a većinom državnih šuma gospodare Hrvatske šume. Obraslo šumsko zemljište čini 90 posto ukupne površine, neobraslo proizvodno sedam posto, neobraslo neproizvodno jedan posto, dok neplodno šumsko zemljište obuhvaća dva posto.
Ukupna drvna zaliha u Hrvatskoj procjenjuje se na 419 milijuna kubnih metara, pri čemu se 316 milijuna kubika nalazi u državnim šumama, 83,7 milijuna u privatnima, a 19,1 milijun u državnim šumama kojima upravljaju drugi subjekti.
U strukturi drvne zalihe dominiraju listopadne vrste: bukva sudjeluje s oko 37 posto, hrast lužnjak s oko 11 posto, kitnjak s približno devet posto, dok su vrste poput običnog graba, jele, jasena i smreke zastupljene u manjim udjelima.
Godišnji prirast drvne zalihe iznosi oko 10,1 milijun kubnih metara, a pritom se u šumama kojima upravljaju Hrvatske šume godišnje iskorištava manje od prirasta, što osigurava održivo gospodarenje.
Prema zadnjim podacima DZS-a, ukupna količina posječenog drva u državnim i privatnim šumama u 2024. godini porasla je za pet posto u odnosu na 2023., što predstavlja povećanje od približno 258 tisuća kubičnih metara drvne mase.
Ukupna sječa četinjača ostvarila je znatniji rast od 28,2 posto, dok je sječa listača porasla skromnijih 1,4 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Proizvodnja ogrjevnog drva u 2024. povećana je za 1,4 posto, odnosno za oko 36 tisuća kubičnih metara, dok je proizvodnja industrijskog drva, odnosno grubo obrađenog drva, porasla za 8,5 posto ili oko 222 tisuće kubičnih metara u odnosu na 2023. Godinu.
Istodobno su ukupne štete u šumarstvu porasle za 33,7 posto na godišnjoj razini. Najveći porast zabilježen je kod šteta uzrokovanih požarima, koji su ujedno i dominantan uzrok povećanja ukupnog broja evidentiranih šteta.