Ilustracija (Arhiva Novog lista)
Aktivnost u industriji eurozone ubrzala je u ožujku, uz nešto snažniju proizvodnju i blagi rast narudžbi, ali i dulji rok isporuka koji signalizira "šok u opskrbi" zbog rata na Bliskom, upozorava ekonomist S&P-a u osvrtu na redovno mjesečno izvješće.
Indeks menadžera nabave u industrijskom sektoru eurozone (PMI) porastao je u ožujku za 0,8 bodova u odnosu na veljaču i iznosio je 51,6 bodova, prema mjesečnom istraživanju S&P Globala.
Mjesec ranije bio je iznosio 50,8 bodova, a na početku godine 49,5 bodova.
Vrijednosti iznad 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti, a one niže pad.
Mjere rasta aktivnosti poremetio je sukob na Bliskom istoku, koji je izazvao poremećaje u globalnoj logističkoj mreži pa su se rokovi isporuke otegnuli.
Situacija je ista kao i u vrijeme pandemije, upozorio je glavni poslovni ekonomist S&P Globala Chris Williamson za Reuters, istaknuvši da je došlo do šoka u opskrbi.
"U uobičajenim uvjetima duže vrijeme isporuka povezano je s prevelikom potražnjom u zdravom okolišu, no tijekom šoka u opskrbi lažno podiže PMI", objasnio je ekonomist.
"To znači da su uvjeti zapravo lošiji no što PMI signalizira", dodao je Williamson.
Poremećaji u isporukama i posljedični skok cijena nafte i energije doveli su i do najsnažnijeg rasta troškova proizvodnje od listopada 2022., pokazalo je istraživanje.
Kompanije su stoga ubrzanim tempom povećale prodajne cijene, najsnažnije u nešto više od tri godine.
Proizvodnja u eurozoni porasla je pak treći uzastopni mjesec, i to najbržim tempom u sedam mjeseci, pokazalo je istraživanje.
Poticaj proizvodnji bio je umjereni rast broja novih narudžbi, napominju iz S&P Globala.
Broj novih izvoznih narudžbi zadržao se pak, više-manje, na razini iz veljače, signaliziravši stabilizaciju nakon osam uzastopnih mjeseci pada.
Industrijski pogoni eurozone zabilježili su u ožujku prvo povećanje broja nerealiziranih narudžbu od sredine 2022. godine, što ukazuje na pritisak na kapacitete.
Usprkos tome, kompanije su na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja ubrzale tempo gašenja radnih mjesta.
Ponovno su zabilježene značajne razlike između osam članica eurozone obuhvaćenih istraživanjem.
Među vodećim gospodarstvima eurozone, Njemačka je zabilježila najbrži rast aktivnosti u gotovo četiri godine, a Italija u više od tri godine, pokazalo je istraživanje.
Španjolska industrija bilježila je pak pad aktivnosti, dok je francuska stagnirala.
Očekivanja poslovnih čelnika eurozone pala su pak na najnižu razinu u pet mjeseci, ispod dugoročnog prosjeka, odražavajući strahovanja vezana za sukob na Bliskom istoku, pokazalo je istraživanje S&P Globala.