Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica blago porasle, nakon dva tjedna pada, no trguje se oprezno jer su zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte i dalje povišene.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, nakon što je prošloga tjedna pao 0,5 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,33 posto, na 10.295 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,12 posto, na 23.475 bodova, a pariški CAC 0,19 posto, na 7.925 bodova.

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, nakon dva tjedna pada.

Pritom su cijene dionica u Indiji, Japanu, Australiji i Šangaju pale između 0,1 i 0,5 posto, dok su u Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,1 i 1,2 posto.

Cijene nafte i dalje povišene

Ulagači su oprezni jer su cijene nafte i dalje povišene. U protekla dva tjedna, otkako su SAD i Izrael napali Iran, cijene 'crnog zlata' skočile su više od 40 posto.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 2,9 posto, na 106,15 dolara, a na američkom 2,02 posto, na 100,85 dolara.

Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump već proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače dnevno prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.

Trump poziva europske saveznike, pa čak i Kinu da pomognu u 'otvaranju' Hormuškog tjesnaca, no zasad bez jasnog odgovora.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je prošloga tjedna da se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.

Zahvaljujući tome, cijene nafte ponešto su se stabilizirale, no i dalje se kreću na povišenim razinama, što bi moglo, ako potraje, potaknuti rast inflacije.

Jačanje inflacije natjeralo bi, pak, središnje banke na povećanje kamatnih stopa, što nikad nije dobro za tržište kapitala.

Ovoga tjedna sjednice će održati monetarne vlasti SAD, eurozone, Ujedinjenog kraljevstva, Japana, Australije, Kanade...

„Vjerujemo da će središnje banke upozoriti na rizik od jačanja inflacije, a usporavanje rasta gospodarstava. Stoga od većine banaka ne očekujemo nikakve promjene po pitanju kamata u ožujku i travnju”, kaže Bruce Kasman, glavni ekonomist u banci JPMorgan.

Povezane vijesti

• Europski ulagači oprezni uoči odluka Feda
• Europske burze pale više od 1 posto
• Europske burze prate rast Wall Streeta