Burza (Pexels)
Cijene nafte potonule su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 63 dolara nakon stišavanja napetosti u odnosima Irana i SAD-a i ublažene prijetnje američke vojne intervencije.
Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 3,11 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 63,41 dolar. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 3,03 dolara i stajao je 58,99 dolara.
Raspoloženje na tržištu obilježile su u četvrtak ublažene napetosti u odnosima SAD-a i Irana.
Mali trgovci izašli su na ulice iranskih gradova krajem prošle godine kako bi dali oduška nezadovoljstvu visokom inflacijom i padom vrijednosti rijala. Prosvjedi su se proširili, uz paljenje zgrada i vozila i brojne žrtve.
Američki predsjednik Donald Trump bio je signalizirao moguću vojnu intervenciju ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske vlasti poručile su da će odgovoriti napadom na američke baze u bliskoistočnoj regiji.
Iranske snage sigurnosti pojačale su angažman na kontroli prosvjeda, a brojni građani izašli su početkom tjedna na ulice kako bi iskazali podršku vlastima i prosvjedovali protiv inozemnog uplitanja, prema izvješću dopisnika libanonskog lista Al Mayadeen.
U noći sa srijede na četvrtak Trump je naznačio da odustaje od vojne intervencije, rekavši da su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja prosvjeda.
Iran proizvodi nešto više od tri milijuna barela nafte dnevno i spada među vodeće proizvođače nafte u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC). Glavni je kupac iranske nafte Kina.
Analitičari su bili izračunali da bi geopolitički rizik mogao podići cijene za tri do četiri dolara.
Washington je pak u četvrtak uveo sankcije skupini iranskih dužnosnika koje optužuje za suzbijanje prosvjeda, upozorivši da prati novac koji iranski čelnici doznačuju na račune banaka širom svijeta.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji na 52 centa i stajao je 63,30 dolara.