Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu pogoršano je u rujnu, uz negativnu ocjenu menadžera o potražnji za uslugama tokom ljetnih mjeseci, prvi puta od proljeća pandemijske 2021. godine, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u rujnu za 0,5 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost iz kolovoza i iznosio je 104,6 bodova.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu ponovno su tako pogoršana, nakon optimističnijih rezultata na kraju ljeta, pokazali su podaci Europske komisije.

Najviše su u rujnu pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, prema padu indeksa za čak 11,4 boda. Poslovanje je u ljetnim mjesecima bilo znatno lošije no što menadžeri bili procijenili u kolovozu, uz drastično slabiju ocjenu potražnje tokom ljetnih mjeseci, prema padu indeksa za čak 22,6 bodova.

Indeks koji mjeri ocjenu menadžera o potražnji za uslugama unatrag tri mjeseca spustio se tako u negativno područje prvi puta od proljeća pandemijske 2021. godine, pokazuju podaci EK.

Pogoršanje poslovnog ozračja, ali osjetno blaže, zabilježeno je i u građevinskom sektoru, čiji je indeks pao za 1,4 boda, uz pogoršane ocjene menadžera o knjigama narudžbi.

Blago je pogoršano i raspoloženje među potrošačima, prema padu indeksa za jedan bod u odnosu na kolovoz. Građani očekuju lošije stanje u gospodarstvu u idućih 12 mjeseci i signaliziraju da namjeravaju 'prikočiti' nabavu dobara veće vrijednosti.

Očekivanja u sektoru maloprodaje zadržala su se pak, više-manje, na razini iz kolovoza.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju smanjiti zapošljavanje, prema padu indeksa EEI za 0,9 bodova. Neizvjesnost je pak ublažena, uz pad indeksa EUI za 3,7 bodova, pokazuju rezultati ankete.

Poboljšanje u EU

Raspoloženje u gospodarstvu na razini eurozone neznatno je pak poboljšano u rujnu, uz rast indeksa ESI za 0,2 boda.

Na razini Unije zabilježen je pak rast indeksa za 0,6 bodova u odnosu na kolovoz.

Njihova je vrijednost na oba područja i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka, upozorila je Komisija.

Blagi rast zabilježen je u sektoru usluga i u industriji, za 0,4, odnosno 0,3 boda, pokazuje izvješće, a blago su poboljšana i očekivanja potrošača, pokazuje izvješće..

Indeks za građevinski sektor zadržao se pak, više-manje, na razini s kraja ljeta.

Pogoršanje je zabilježeno samo u sektoru maloprodaje, uz pad indeksa za jedan pod i lošije ocjene menadžera o zalihama i poslovanju u prethodnim mjesecima.

Poslovni čelnici na oba područja ponovno su signalizirali da namjeravaju manje zapošljavati u nadolazećim mjesecima, uz ocjenu o izraženijoj neizvjesnosti.

U skupini najvećih gospodarstava eurozone najveći rast indeksa ESI zabilježila je u rujnu Španjolska, za tri boda. Znatno je blaže porastao indeks za Italiju i Francusku, za 0,7 odnosno za 0,3 boda. Njemački je pak ESI blago smanjen, za 0,4 boda u odnosu na kolovoz.

Među velikim gospodarstvima izvan zone primjene zajedničke valute raspoloženje u Poljskoj zadržalo se, više-manje, na razini iz kolovoza.

Povezane vijesti

• Pred Hrvatskom "generacijska prilika", no važno je kako ćemo iskoristiti EU sredstva
• Šteta od prijevara u hrvatskom gospodarstvu u zadnje dvije godine veća od 165 mln kn
• Svjetska banka podignula procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. na 2,7 posto