nastavlja ubrzavati
Inflacija u Hrvatskoj duplo je viša od prosjeka eurozone. Zašto je to tako?
(Snimio Milivoj Mijošek)
Inflacija u Hrvatskoj nastavlja ubrzavati te je u lipnju, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila 3,7 posto, a nakon što je u svibnju dosegnula 3,5 posto, pokazuje prva procjena inflacije za lipanj Državnog zavoda za statistiku.
To je drugi mjesec zaredom kako inflacija ubrzava na godišnjoj razini i dosegla je najveću razinu od veljače kada je iznosila 3,2 posto. Podsjetimo, nakon što je u siječnju ubrzala na 4 posto, inflacija je od veljače počela usporavati da bi od travnja rast cijena ponovno počeo ubrzavati na 3,5 posto koliko je iznosio u i svibnju.
Mjerena pak harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji koristi Eurostat jer omogućava usporedbu inflacije među državama, inflacija u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 4,4 posto što Hrvatsku i dalje svrstva na sam vrh zemalja s najvišom inflacijom u europodručju.
Veću stopu od Hrvatske u lipnju su imale samo Estonija (5,2 posto) i Slovačka (4,6 posto). Osim toga, inflacija u Hrvatskoj je više nego dvostruko veća od prosjeka eurozone koji za lipanj iznosi 2 posto.
Ministarstvo optimističnije
Iako inflacija ne pokazuje znakove usporavanja, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac uvjeren je da će se inflacija spustiti na razinu koju je projiciralo Ministarstvo financija.
– Mi očekujemo da će prosječna godišnja stopa inflacije u ovoj godini biti tri posto i Ministarstvo financija i dalje stoji pri tim projekcijama, što bi značilo da približavanjem kraja godine očekujemo i usporavanje stope inflacije, rekao je Primorac.
Najveći doprinos inflaciji opet je došao iz sektora usluga, koje su u odnosu na lanjski lipanj skuplje za 6,7 posto, a samo u prva tri ovogodišnja mjeseca, cijene usluga u Hrvatskoj su prema podacima DZS-a porasle za 7,5 posto u odnosu na prvo tromjesječje prošle godine, pri čemu su cijene usluge smještaja bile veće za čak 16,1 posto.
Upitan koliko turistička sezona "podgrijava" inflaciju, Primorac je rekao da svakako povećana potražnja u turističkim mjestima, posebice u segmentu usluga te proizvoda kao što su hrana i piće, može pridonijeti i porastu cijena.
– Međutim, turistička sezona je bila i prošle godine, dakle mi govorimo o godišnjim stopama inflacije na mjesečnoj razini, tako da se uspoređujemo s istim razdobljem prošle godine. I u tom kontekstu se ne događa ništa izvanredno. Mi i dalje, kao što sam već rekao, očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije od tri posto, izjavio je Primorac.
Činjenicu da je Hrvatska po visini inflacije na samom eurospkom vrhu Primorac nije želio komentirati kazavši da "to treba prije svega vidjeti sa središnjom bankom, kojoj jedan od osnovnih ciljeva treba biti očuvanje stabilnosti cijena".
Godišnja fluktuacija
I glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber smatra da bi prema kraju godine trebali imati niže stope inflacije.
– Ova stopa inflacije sigurno je između ostalog i rezultat početka sezone. To je godišnja fluktuacija koja se događa doista svake godine. Mi smo mala otvorena ekonomija s ozbiljnim udjelom uvoza, ali isto tako i turistički sektor i povećana potražnja zbog turističke sezone sigurno doprinose stopi inflacije, rekla je Weber.
Dodaje da definitivno ne treba podcijeniti prociklički inflatorni učinak snažnog troška rada.
– Pričamo o rastu prosječne plaće i minimalne plaće, što naprosto doprinosi samoj stopi inflacije, kaže Weber.
Nakon usluga, po rastu slijede cijene hrane, pića i duhana koje su u godinu dana porasle za 5,2 posto, što znači da drugi najveći doprinos inflaciji dolazi iz sektora trgovine. Rast cijena osnovnih životnih namirnica bio bi daleko veći da na snazi nije Vladina odluka o ograničavanju cijena, što najbolje oslikava primjer tjestenine kojoj cijena nije zamrznuta, a koje su u Hrvatskoj za jedan euro veće nego u obližnjoj Italiji.
Stoga i ne čudi da su trgovci u prošloj godini, prema podacima Fine, ostvarili najveću dobit među svim poduzetnicima koja je nakon oporezovanja iznosila 2,3 milijarde eura što je za 8,2 posto više nego 2023.
Cijene energije u odnosu na lanjski lipanj veće su za tri posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 0,4 posto. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na svibanj, cijene su veće u prosjeku za 0,3 posto, pri čemu opet prednjače cijene usluga s rastom od jedan posto, zatim cijene hrane, pića i duhana te energije za 0,3 posto.
Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u prosjeku su pale za 0,7 posto u odnosu na svibanj. Podsjetimo da je duhan od jučer poskupio nakon prošlotjedne odluke Vlade o povećanju trošarina.
Aplikacija za usporedbu cijena
U samo pet dana hrvatska aplikacija "Usporedi cijene" preuzeta je više od 20 tisuća puta. Uspjeh je tim draži što je aplikaciju razvio domaći tim entuzijasta i IT stručnjaka, a dio njih je s područja Gorskog kotara.
Aplikacija omogućuje jednostavan pregled i usporedbu cijena proizvoda u hrvatskim trgovinama, a pokrenuta je nakon što je 15. svibnja stupila na snagu nova Vladina uredba o transparentnosti cijena i obveznom isticanju cjenika. Autori aplikacije prepoznali su priliku da ponude konkretan, društveno koristan alat građanima.
– Htjeli smo ljudima dati nešto praktično, odmah upotrebljivo. Aplikacija nije komercijalna, ne prati korisnike i sve podatke nastojimo činiti javnima kroz otvorene analize. Projekt je otvorenog karaktera i cilj nam je učiniti ga dostupnim kao slobodan softver za dobrobit zajednice, kaže Ivo Ugrina, koautor aplikacije.
Uz usporedbu cijena, aplikacija nudi i filtriranje rezultata po naselju te skeniranje barkoda proizvoda za brzu provjeru cijene. Osim toga, korisnici mogu usporediti cijene čitavih košarica putem platforme kosarica.usporedicijene.info.
– Naš cilj nije zarada, već sustav koji svi mogu koristiti, razvijati i kojem mogu vjerovati, jer ga zajedno gradimo, poručuju iz tima.
Iza projekta stoji mala skupina entuzijasta i računalnih stručnjaka koji aplikaciju razvijaju volonterski, vođeni idejom da dostupna i točna informacija treba pomoći svakome.
Od jučer stroži kriteriji za kredite
Od jučer su na snagu stupile makrobonitetne mjere kojima Hrvatska narodna banka ograničava kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.
Mjerama su obuhvaćene i dopuštene iznimke, pa će banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo ograničenja.
Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, s ciljem ublažavanja mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama.
Očekuje se da će mjere blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
