nova pravila
Gotovina ili stan - ali ne oboje! Nove mjere kreditiranja ograničavaju zaduživanje građana
Ilustracija (iStock)
Na snagu su stupile mjere Hrvatske narodne banke kojim su se postrožili uvjeti za dobivanje kredita. HNB tim izmjenama želi usporiti rast zaduživanja građana te smanjiti rizike vezane uz prekomjerno zaduživanje i moguće probleme s otplatom kredita, javlja HRT.
Za nenamjenske kredite dug ne smije biti veći od 40% dohotka, a zadužiti se može najviše na 10 godina. Što se tiče stambenih kredita mjesečni dug ne smije više prelaziti 45% dohotka, a zadužiti se može najduže na 30 godina. Osim toga, kredit ne smije prelaziti 90% vrijednosti nekretnine.
- Poticaj za uvođenje mjera bio je snažan kreditni rast kojega smo vidjeli proteklih nekoliko godina, koji je smanjio višegodišnje smanjivanje zaduženosti kućanstava, kazala je Maja Bukovšak iz HNB-a.
Govoreći o nenaplativim kreditima Bukovšak je kazala da se do sada još nije vidio rast tih kredita u ukupnom segmentu kredita. Bukovšak je i dodala da je bankama ostavljena sloboda da određeni dio kredita odobre i mimo postavljenih kriterija klijentima za koje smatraju da su sposobniji otplaćivati i nešto veći iznos kredita.
Zašto se u novim pravilima za odobravanje kredita išlo na postotak, a ne na određeni novčani iznos - nije isto 45% na plaću od 3.000 eura i na prosječnu plaću od 1.445 eura, kazala je urednica i voditeljica Marija Gerbec Njavro.
- Hrvatska je 24. od 27 država u EU koja uvodi ovakve mjere usmjerene na korisnike kredita. Treba reći da svaki potrošač dio svog dohotka može koristiti za kredit, ali da mu dio mora ostati za ostale životne potrebe.
Ljudima koji imaju neke srednje prosječne plaće, oko 1.600-1.700 eura, neće se ništa bitno promijeniti, osim neće moći dići dva kredita, kazao je financijski savjetnik Hrvoje Travnikar. I tako, kada odaberu dignuti stambeni kredit, neće se moći dignuti i gotovinski kredit.
Klijenti koji imaju iznadprosječne plaće, imat će manje mogućnosti kreditiranja, kako kod stambenih kredita, tako i kod gotovinskih kredita.
Igor Škrgatić smatra da su motivi HNB-a dobri, da je mjera horizontalna, ali da bi nešto moglo i krivo krenuti. Otkad je HNB najavio nove mjere, kaže, mnogi su dizali kredite i to će se vidjeti u analizi prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle.
Mjera je horizontalna, ali ne pogađa sve kategorije građana jednako, ističe Škrgatić i dodaje da su penalizirani oni koji imaju plaće veće od prosječne.
Naveo je i da dio građana koji su uzimali kredite po jednim uvjetima, a kada se žele razdužiti, možda konsolidirati svoje dugovanja, objediniti više manjih kredita u jedan - to sada neće moći.
Bukovšak se nadovezala i kazala da za osobe koje su ranije podigle kredite, a žele ga refinancirati pod povoljnim uvjetima - ova mjera neće primjenjivati.
Predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb Lana Mihaljinac Knežević napominje da je HNB procijenio da građani uzimaju previše kredita i da je to posebno problem s nenamjenskima, više nego sa stambenima.
Od ukupnog broja nekretnina, oko pola njih se kupuje kreditima.
Odgovarajući na pitanje je li opravdan strah da će mladima sada biti još teže doći do prvog stana, kazala je da to ovisi jer restrikcije koje su uvedene će puno manje utjecati na one koji imaju iznadprosječna primanja.
Bukovšak je pak iznijela primjer kredita bračnog para koji ima ukupan dohodak od 2500 eura, želi uzeti kredit na 25 godina uz kamatnu stopu od 3% i kupiti stambenu nekretninu u vrijednosti 240.000 eura, da će od banke moći dobiti 216.000 eura. Mihaljinec Knežević je potom kazala kako se npr. u Zagrebu može za te novce kupiti nekretnina, negdje na periferiji i to dvosobni ili trosobni stan.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
