Na pitanje zašto HNB sada postrožuje uvjete za odobravanje kredita, Šošić je istaknuo dva ključna razloga.

"Građani se obvezuju na sve veće rate kredita"

- Prvo, dugogodišnji trend smanjenja zaduženosti građana se lani preokrenuo. Krajem prošle godine je omjer duga građana prema BDP-u porastao na 41 posto. Prije je bio nešto ispod. Drugo, građani se zadužuju na sve duže rokove i teret otplate je sve veći. U utrci s rastućim cijenama stambenih kvadrata, građani se obvezuju na sve veće rate kredita, kazao je.

Upozorio je da u nepovoljnom scenariju visoka zaduženost može dodatno pogoršati ekonomske posljedice:

- Veći iznos duga i veća opterećenost dohotka je recept za loš scenarij. Visoki dugovi obično produbljuju i produžuju recesiju, i zato nastojimo smanjiti rizik loših ishoda u nekim budućim nepovoljnim makroekonomskim kretanjima, kazao je.

Šošić je potvrdio da je omjer neprihodujućih kredita trenutno najniži dosad - oko 1,5% za stambene i 5% za gotovinske kredite.

No, dodao je kako je razlog za to brži rast novih kredita.

- Omjer se smanjuje jer rastu novi krediti, to je nazivnik tog omjera. Neprihodujući krediti gore u brojniku su relativno stabilni, kazao je.

Dodao je da podaci pokazuju znakove zabrinutosti:

- Gotovinski, nenamjenski krediti iz 2021. godine koji su odobreni, do kraja 2024. već su se u 5% slučajeva pokvarili - građani su imali problema s otplatom, rekao je Šošić.

- A to se dogodilo u vrlo povoljnim makroekonomskim okolnostima, uz rast plaća od 15% u dvije godine. Takav rast se sigurno neće ponoviti u narednim godinama, dodao je.

Posebno je naglasio i da su banke olabavile kriterije odobravanja kredita.

- Ti krediti su već tada bili rizični, a u manje povoljnim okolnostima s većim teretom otplate, nove generacije kredita mogle bi se kvariti brže nego one odobrene prije četiri ili više godina, pojašnjava.

Pogađa li mjera građane s nižim primanjima?

Na kritike da će nove mjere najviše pogoditi one s najnižim plaćama, Šošić je odgovorio:

- Već vše od deset godina imamo u primjeni ovršni zakon koji bankama ograničava što smiju ovršiti. Ta pravila jako spuštaju već deset godina kreditnu sposobnost građana s najnižim i ispodprosječnim plaćama. Oni se već sada mogu zadužiti znatno manje od ograničenja koja smo mi propisali, kazao je.

Zaključio je da će nove mjere zapravo više pogoditi one s višim primanjima.

- Ova ograničenja će više utjecati na one s natprosječnim dohodcima, posebno na one čiji su prihodi nekoliko puta veći od prosjeka, istaknuo je.

Cijeli prilog pogledajte na stranicama HRT-a.