Ilustracija (Pexels)
Zbog sve većih troškova poslovanja poslodavci očajnički traže načine kako zadržati najbolje radnike bez novih povećanja plaća. Naša anketa, u kojoj je sudjelovalo više od 1.400 zaposlenih, otkrila je iznenađujuće rezultate: svaki peti ispitanik sanja o četverodnevnom radnom tjednu!, javlja HOU.
Sve se glasnije priča o tome da poslodavci neće moći podnijeti trošak nedavnih povećanja plaća.
Ne ulazeći u meritum zašto će to neke poslodavce potencijalno ugroziti, niti zašto su prisiljeni povećavati primanja, odlučili smo provesti anketu o tome koje bi pogodnosti zaposlenici prihvatili kao alternativu povećanju plaće.
Zašto je to važno poslodavcima?
Unatoč povećanjima plaća, čak 90% zaposlenika spremno je promijeniti radno mjesto, a većina pritom baš novac smatra ključnim motivom, kako izvještava RTL.
Dakle, novčana kompenzacija za rad i dalje je najbitnija, međutim nefinancijske nagrade koje ne uključuju izravnu novčanu isplatu, mogu imati dugoročnije učinke na zadovoljstvo, angažman i produktivnost zaposlenika.
Od 16. do 23. lipnja našu anketu pogledalo je, na društvenim mrežama i putem našeg newslettera, preko 70.000 korisnika od kojih je odgovorilo više od 1.400 korisnika različitih spolova, industrija zaposlenja, radnih funkcija i roditeljskih statusa.
To samo dodatno potvrđuje koliko je ta tema važna zaposlenicima.
Pitanje u anketi upućeno zaposlenima bilo je što bi prihvatili kao kompenzaciju umjesto povećanja plaće.
Najtraženija nematerijalna beneficija je četverodnevni radni tjedan (uz zadržavanje iste plaće), što je u anketi upisao svaki peti zaposlenik.
Iako su se u praksi tek poneka poduzeća u Hrvatskoj usudila na taj potez, interes zaposlenika za takvo što je zapravo vrlo velik.
Naime, globalno istraživanje još 2022. zabilježilo je da 92% radnika želi uvođenje četverodnevnog radnog tjedna, čak i po cijenu nešto dužih radnih dana, kako pišu 24sata.
Je li to ostvarivo ili realno za očekivati u Hrvatskoj?
Još ne znamo, ali znamo da je to broj jedan izbor Hrvata kao kompenzacija za povećanje plaće.
Među ostalim najtraženijim nematerijalnim beneficijama ističu se rad na daljinu s 14% i fleksibilno radno vrijeme s 12% korisnika koji su spremni prihvatiti te pogodnosti kao zamjenu za povećanje plaće.
Povratne informacije jasno nam pokazuju da kraći radni tjedan (20%) i hibridni rad (14%) predstavljaju neke nove trendove na hrvatskom tržištu rada. Dok benefiti poput kave ili pizze na radnom mjestu (11%) ili korištenje službenog auta (10%) imaju značajnu popularnost, fleksibilnost u radom vremenu i prostoru postaje glavni faktor zadovoljstva zaposlenika.
Zanimljivo je i to što benefiti vezani uz dugoročnu financijsku sigurnost (kao što su III. mirovinski stup ili dionice) imaju relativno nisku popularnost (3%), što sugerira da Hrvati više cijene trenutačnu fleksibilnost nego dugoročne investicije.