Banke su oštro reagirale na Zakon kojim se namjerava nametnuti paket usluga za koje potrošaču neće smjeti naplaćivati naknadu koja uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima, izdavanje i korištenje debitne kartice. 

Sve to, kažu, iziskuje trošak.

- To je otvaranje Pandorine kutije jer se postavlja pitanje - ako je taj javni servis besplatan za sve, zašto ne bi i neki drugi servis bio otvoren za sve, rekao je Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

- Ja bih samo napomenula da bih voljela da su jednaki uvjeti za sve na tržištu, da možemo naplatiti usluge za koje imamo trošak isto kao što svi naplaćuju svoje usluge i proizvode koje nude tržištu, kaže Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Vlada je od banaka tražila i uspostavu zajedničke bankomatske mreže, no to je - zasad - na čekanju, a nađeno je međurješenje.   

Troškovi bankomata nisu u svim bankama isti, pa zajednička mreža nije jednostavan projekt.

- Prvo treba napraviti analizu da vidimo koji su modeli, kako oni utječu, a tek onda razgovarati o koraku broj dva, ističe Perko.

Banke same određuju visinu naknada, ali način na koji to čine pod strogim je nadzorom HNB-a. 

- Ono što smo postigli je da je više od trećine naknada maknuto, više ne postoje, ukinuli su ih, a dio koje su bile postotno su u fiksnom iznosu, dakle, nisu vezane za iznos transakcije, istaknuo je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

HNB od 1. srpnja postrožuje uvjete kreditiranja za građane, što će se također odraziti na poslovanje banaka.

- Po našim procjenama nakon primjena makroprudencijalnih mjera 1. 7. predviđamo kontrakciju kreditiranja stanovništva između 20 i 30 posto, kazao je Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb.

Kreditnu aktivnost građana HNB je ograničio radi suzbijanja potrošnje, a time i inflacije. 

- Ono što očekujemo je da ćemo do kraja ove godine vidjeti pad stope inflacije do 4. kvartala na razinu ispod dva posto, znači 2,1 negdje u 4. kvartalu i u prvom kvartalu iduće godine 1,8 posto, rekao je Vujčić.

Unatoč svim rizicima, kaže guverner, banke su ostale stabilne i likvidne, što je iznimno važno za hrvatsko gospodarstvo, jedno od najbrže rastućih u Europskoj uniji, prenosi HRT.