Bankarska upozorenja
HUP: Nacionalna mreža bankomata mora biti tržišno utemeljena i socijalno prilagođena
Ilustracija (Pixabay)
HUP poručuje da nacionalna bankomatska mreža mora biti tržišno utemeljena i socijalno prilagođena, a da uvođenjem takvog centraliziranog modela, bez jasno definiranih kriterija i financijskog okvira, postoji rizik od narušavanja tržišnih uvjeta i izravnog penaliziranja onih koji su najviše ulagali u dosadašnji sustav.
"Postojeće stanje infrastrukture bankomata rezultat je višegodišnjih, ali neravnomjernih ulaganja banaka. Banke održavaju široku mrežu s više od 4.000 bankomata, uključujući i područja bez ekonomske isplativosti. Uvođenjem modela centralizirane nacionalne mreže, bez jasno definiranih kriterija i financijskog okvira, postoji rizik od narušavanja tržišnih uvjeta i izravnog penaliziranja onih koji su najviše ulagali u dosadašnji sustav te legitimno stjecali komparativnu prednosti kad je u pitanju pružanje usluge građanima", istaknuto je u ponedjeljak u priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca u kojem je ponovo upozoreno na štetnost predloženog zakona kojim se kane regulirati bankarske naknade za vođenje računa.
Naime, u saborskoj proceduri se nalaze izmjene zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, pri čemu taj paket besplatnih usluga uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske i inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.
Dakle, tim besplatnim paketom građanima će biti omogućen neograničen broj besplatnih podizanja sredstava na bankomatu svoje banke, a uz to i dva dodatna podizanja sredstava na bankomatu bilo koje druge banke čiji nisu klijent. No, kada je riječ o potonjoj odredbi, postoji i prijelazni rok, do 1. siječnja 2027. godine, do kada banke imaju vremena uspostaviti nacionalnu bankomatsku mrežu, koja bi značila da su svi bankomati zajednički, a da je na svakom od njih podizanje novca za građane besplatno.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac prošli je tjedan izjavio da se nije postigla suglasnost s bankama oko uspostave nacionalne bankomatske mreže, ocijenivši da bi takva mreža bila dobra za banke, pri čemu imaju još oko godinu i pol dana da se na to eventualno odluče, dok je direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko rekla da odluci o uspostavi nacionalne bankomatske mreže moraju prethoditi analize i razgovori.
Bankarske naknade nisu "skriveni profiti"
HUP je danas ponovno upozorio da bi donošenje zakonskog propisa kojim se ograničava mogućnost naplate naknada za bankarske usluge bez uključenih socijalnih kriterija imalo štetan utjecaj na stabilnost financijskog sustava u Hrvatskoj te ugrozilo sigurnost, digitalni razvoj i investicije u inovacije u bankarskom sustavu.
Poručuju da bankarske naknade nisu "skriveni profiti", već ključni izvor ulaganja digitalnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost, razvoj mobilnog i internetskog bankarstva te dostupnost usluga putem mreže bankomata i poslovnica.
"Ukidanjem ovih naknada, bez jasnih kriterija, izravno se ugrožava sposobnost sektora da ulaže u inovacije i kvalitetu usluge koju građani očekuju i svakodnevno koriste", smatraju u HUP-u.
Upozoravaju da predložene zakonske mjere destabiliziraju tržišno natjecanje, osobito ako se regulacija ne primjenjuje jednako na strane banke koje posluju online, koje nemaju obvezu primjene cjelokupne europske regulative, kao ni niz domaćih troškova podržavanja infrastrukture.
"Ugrožavanje održivosti poslovanja i dugoročnih ulaganja banaka mogu imati trajne negativne posljedice na ekonomsku stabilnost, investicije i financijsku sigurnost građana i cijelog društva", poručuju poslodavci.
Rast dobiti banaka prvenstveno rezultat politike ESB-a
Navode i da rast dobiti banaka nije rezultat povećanih troškova za građane, već prvenstveno rezultat politike Europske središnje banke (ESB), to jest povijesno visokih referentnih kamatnih stopa u prethodnom razdoblju, što je kratkotrajan efekt obzirom na to da su kamate potom značajno smanjene i očekuje se njihov danji pad u nastavku godine.
Iz poslodavačke udruge podsjećaju da dostupne analize pokazuju da su naknade u Hrvatskoj niže nego u većini članica EU-a, dok su kamatne stope izjednačene s prosjecima eurozone, kao i da je ograničavanje naplate usluga koje banke isporučuju svojim klijentima izravna intervencija u temelje tržišne ekonomije.
Podsjećaju i da u Hrvatskoj već postoji model besplatnog računa - za socijalno osjetljive skupine, što je praksa koju imaju i pojedine članice EU-a. Poslodavci i bankarski sektor podržavaju takav model iako besplatne usluge niti za socijalno osjetljive skupine nisu dostupne u svim članicama Unije, navode.
Kažu i da je Hrvatska jedina članica EU-a koja u protekla dva desetljeća nije spašavala banke javnim sredstvima, zahvaljujući njihovoj stabilnosti i odgovornom upravljanju. "Taj rezultat posebno dobiva na značaju uz podatak da je regulatorni kapital hrvatskih banaka na kraju 2024. godine iznosio gotovo devet milijardi eura, što ih svrstava među najkapitaliziranije i najlikvidnije u Europskoj uniji", navode.
Poslodavci zaključno poručuju da svaka mjera koja zadire u tržišne mehanizme mora biti proporcionalna, ciljana i socijalno motivirana jer u suprotnom riskiramo oslabljivanje jednog od najvažnijih sektora gospodarstva.
Stoga HUP poziva na otvoreni dijalog između države, banaka i svih relevantnih dionika, u cilju pronalaska rješenja koje će osigurati ravnotežu između dostupnosti usluga i održivosti tržišta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
