Guverner HNB-a
Vujčić: Pad stope inflacije do kraja godine na ciljanu razinu
(Snimio Sergej Drechsler)
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u četvrtak kako se do kraja godine očekuje pad stope inflacije na 2,1 posto u četvrtom kvartalu, a u prvom kvartalu sljedeće godine na 1,8 posto.
"To znači da smo došli na razinu inflacije koja je srednjoročni cilj monetarne politike", rekao je i nastavio kako je takva stopa inflacije, koja je nešto viša nego u eurozoni, posljedica toga što je stopa rasta u Hrvatskoj znatno viša nego u eurozoni.
Guverner HNB-a, sudjelujući na 28. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište u organizaciji Hrvatskog udruženja banaka (HUB) dodao je i kako očekuje da inflacija više neće biti problem.
Odgovarajući na novinarska pitanja, guverner HNB-a je kazao da je prošlih godina bio snažan rast cijena u turističkom sektoru, smještaju i restoranima, da su te cijene rasle više nego dvostruko nego u konkurentskim zemljama.
"Vidim malo prostora za takav rast cijena, ako ne želimo gubiti konkurentnost, a već sada gubimo udio na tržištu i već dvije godine imamo pad realne potrošnje turista", upozorio je.
Banke će napraviti studiju o bankomatskoj mreži
Na pitanje zašto se nije postignuta suglasnost oko nacionalne bankomatske mreže i je li radio pritisak na ministra financija da besplatno dizanje gotovine na različitim bankomatima ne bude u zakonu, rekao je da nikakvog pritiska nema.
"O tome se razgovara, ministar je imao svoju inicijativu, o čemu se već dugo razgovara, a to je mogućnost dijeljenja ili uspostave jedinstvene bankomatske mreže. No, banke se o tome moraju same dogovoriti, ovisno o njihovim poslovnim modelima", kazao je Vujčić.
Dodao je da će banke napraviti studiju o bankomatskoj mreži te da je interes HNB-a isključivo da dostupnost bankomatske mreže bude dobra, a da je sve ostalo na bankama.
Na pitanje otkuda toliki otpor banaka prema nacionalnoj mreži bankomata, Vujčić je rekao da je to stvar poslovne politike banaka, ponovio da je za HNB važna dostupna bankomatska mreža, i u manjim i udaljenijim mjestima, a sve ostalo je na poslovnim bankama, koje se o tome moraju dogovoriti.
Hrvatima ne trebaju savjeti, već drže gotovinu kod kuće
Na pitanje o većim ulaganjima u obranu, rekao je da se geopolitička situacija promijenila toliko da će Europa morati više ulagati u obranu, da je način ulaganja pitanje dogovora na razini EU, a smatra da će dio ulaganja biti na nacionalnoj, dio na europskoj razini.
"Obrana je javno dobro, a ako je riječ i o europskoj, ne samo nacionalnoj sigurnosti pojedinih zemalja, onda moramo zajednički naći način financiranja tog javnog dobra", rekao je.
Na pitanje o preporuci, trebaju li građani i koliko gotovine imati kod kuće, primjerice za slučaj kibernetičkih napada ili drugih situacija, Vujčić je kazao da Hrvatima ne trebaju takvi savjeti, jer već drže gotovinu kod kuće.
Upitan smatra li, u vezi osnovnih računa, da će banke naknade prebaciti na druge proizvode i uvesti nove naknade, odgovorio je da je to pitanje za bankare. U zakonu jasno piše da se regulacija, besplatni paket usluga, odnosi samo na one usluge koje su zakonski definirane. Banke moraju voditi računa da ne odvraćaju postojeće i da privlače nove klijente, tu je najbolja zaštita od dizanja cijena, kazao je.
Što se tiče uvođenja mogućnosti dva besplatna podizanja novca na bankomatima, rekao je da je to u zakonskom prijedlogu od 2027., a na pitanje o ovlastima HNB-a prema bankama u vezi naknada, rekao da je, osim onoga što je sada definirano zakonom kao besplatan set usluga, to posve slobodno tržište. Banke mogu same određivati cijenu naknade, ali moraju obrazložiti na koji način to rade.
Na pitanje o reguliranju dijela bankomata na obali, koji imaju velike provizije, rekao je da je dio bankomata od banaka, a dio bankomata drže druge tvrtke, koje imaju svoju bankomatsku mrežu i kod kojih su cijene više tijekom sezone, da je riječ o tržišnom formiranju cijena, a za rad i postavljanje bankomata postoje propisi.
Odgovarajući na pitanje o velikom povećanju potrošačkih kredita te je li HNB to inicirao odgodom mjera i neodlučnošću, rekao je da je riječ o dugoročnim mjerama, da je puno građana bilo u postupku odobravanja kredita, a banke su morale prilagoditi sustave novim propisima pa je došlo do pomicanja mjera za tri mjeseca.
"To neće dugoročno utjecati na kretanja na tržištu kredita, stambenih ili potrošačkih, naša je intencija bila utjecati na smanjenje gotovinskih kredita, koji su snažno rasli nekoliko zadnjih godina. Mjere su napravljene da više „grizu“ u gotovinske ili potrošačke kredite nego u stambene, i što se tiče mjera i izuzeća iz tih mjera", naglasio je Vujčić.
Guverner HNB-a je na skupu, govoreći o makroekonomskim izgledima u uvjetima trgovinskog rata, rekao da se očekuje nastavak razmjerno snažnog rasta hrvatskog gospodarstva, a očekuje se da će i eurozona i dalje rasti, ali sporije nego dosad. Inflacija bi u europodručju početkom sljedeće godine trebala dostići ciljanih oko 2 posto.
Kazao je da bi napredak u pregovorima sa SAD-om mogao bi rezultirati manjim efektivnim carinama pa bi i učinci na globalni rast i inflaciju mogli biti blaži, a ocijenio je i da geopolitičke promjene potiču i veća izdvajanja za obranu, što bi moglo potaknuti rast, ali donekle i pridonijeti inflatornim pritiscima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
