(Snimio Davor Puklavec/Pixsell)
Hrvatska je rekorder na ljestvici Europske unije u kontinuitetu povećanja minimalne plaće, kad se gledaju tri godine, kazao je u HTV-ovom Studiju 4 Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a. Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, dodaje kako je to istina, ali da je ona i dalje niža nego u Sloveniji i državama u okruženju, a za čak 1000 eura je niža nego u Njemačkoj.
Premijer Andrej Plenković predstavio je jučer devet područja na kojima su se koristile mjere Vlade RH. Riječ je o devet područja mjera aktivne politike zapošljavanja koje se odnose na potpore za zapošljavanje, potpore za zapošljavanje osoba uključenih u program Posao plus, potpore za pripravništvo, za usavršavanje, samozapošljavanje, potpore za mobilnost radne snage, za osposobljavanje na radnom mjestu, potpore za javni rad te za zadržavanje radnih mjesta.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a istaknuo je da pozdravlja nove mjere koje se tiču pripravništva, koje potiču stručno usavršavanje na radnom mjestu. - Hrvatska ima svega 27% ljudi koji se dodatno usavršavaju na svom radnom mjestu i po tome smo među 20% najgorih članica EU-a, kazao je Stojić.
Ne možemo se složiti, kaže, da će ove mjere potpuno kompenzirati nešto što se dogodilo u zadnje vrijeme, a to je snažan rast minimalne plaće. Hanzalek se slaže s tvrdnjom da je minimalna plaća u Hrvatskoj rasla. Možda i jesmo zaista vodeći i to je dobro, dodao je.
- Minimalna plaća u Hrvatskoj i dalje će morati izuzetno snažno rasti, poručio je navodeći da je potrebno što više smanjiti razliku u plaćama posebno u "nižim" i "srednjim" poslovima.
Razlike u prosječnim plaćama, tvrdi Hanzalek - još su veće.
- Od kraja 2019. do prve polovice 2024. Hrvatska je uvjerljivo rekorder u EU po nominalnom rastu plaća, dodaje Stojić.
- U dva državna proračuna, aktualnom i onome za iduću godinu, pričamo o povećanju mase plaća u javnome sektoru u iznosu od 58%. Molim vas nađite poduzetnika u privatnom sektoru koji si može priskrbiti toliko veliko povećanje plaća, a da nije izašao s nekom inovacijom, kazao je Stojić.
Potom je naglasio "jedinični trošak rada" - ono koliko poslodavac plati za zaposlenika u odnosu na ono što se proizvede. To u zadnje tri godine u kontinuitetu raste znatno brže u odnosu na prosjek država EU-a.
- Dakle, mi gubimo konkurentnost. Znači, urušavamo naš budući ekonomski kapacitet iskorištavajući supstancu koju smo u godinama prije ulazka u EU ojačali kroz razne reforme i u javnim financijama i na razvoju institucija. I sada, sva ta dostignuća mi zadnje dvije godine zapravo trošimo na rast plaća u javnom sektoru.
I na taj način neopravdano se vrši pritisak i na privatni sektor da diže plaće iznad produktivnosti, iznad onoga što bi bilo opravdano rezultatima. Možemo to raditi godinu-dvije, ali uvijek će nam to doći na naplatu, izjavio je Stojić.
Stojić je kazao da želi pojasniti da je profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj 55% niža u odnosu na prosjek EU i 25% u odnosu na prosjek zemalja istočne Europe. Navodi da nema ozbiljne profitabilnosti u RH te upozorava da treba prestati pričati o profitabilnosti koja je narasla zbog inflacije.
- Inflacija je digla prihode, digla je profit. Međutim, digla je i troškove, kazao je i dodao da poslodavci itekako ulažu u zaposlene jer dižu cijenu rada. Povećavaju plaće i ostala primanja zaposlenih i to se reflektira na smanjenje relativne profitabilnosti kroz smanjenje marži.
- Mi imamo problema s odgojnim sustavom i porukama koje dajemo mladim ljudima da ih na neki način danas i odgajamo da već idu vani. Učimo ih četiri jezika, ne kažem da ih trebamo zatupiti, ali trebali bismo davati nekakve poruke da gledaju i pokušaju graditi svoj život ovdje.
Uz plaće, ono što je temeljni problem, je priuštivo stanovanje, da ti mladi ljudi mogu osigurati i imati vlastitu obitelj ovdje u ovoj zemlji, a ne da moraju ići vani da bi to ostvarili, kazao je među ostalim Darije Hanzalek.
Cijeli prilog dostupan je na poveznici.